'NITKO NAS NEĆE UCJENJIVATI, IMAT ĆEMO VEĆINU I BEZ HNS-a' Doznajemo HDZ-ov plan za slučaj da njihov koalicijski partner odbije podržati proračun

HDZ-u i HNS-u ostala su još dva i pol tjedna da se pokušaju dogovoriti i usuglasiti stavove oko koeficjenata i plaća učitelja i profesora. Naime, 15. studeni je krajnji zakonski rok u kojemu Vlada mora Saboru uputiti prijedlog proračuna i do toga datuma je moguće očekivati zauzimanje zajedničkog stava u odnosu na koeficjente i plaće profesora.

Na naše pitanje hoće li biti razgovora o najnovijem prijedlogu koji je HNS stavio na stol, a to je da se u proračun za iduću godinu ugrade kompenzacijske mjere za prosvjetare, u Vladi su odgovorili da će se nastaviti razgovori unutar Vlade i s koalicijskim partnerima. Istodobno su, međutim, skrenuli pažnju na izjavu ministra unutarnjih poslova i potpredsjendika Vlade Davora Božinovića koji je HNS-u poručio da se “grdno vara onaj tko misli da može HDZ ucjenjivati, te da je HDZ spreman izaći na izbore”.

- Plaće će temeljem rasta osnovice i poreznih rasterećenja rasti preko 20 posto u našem mandatu, a izradi proračuna pristupamo odgovorno, vodeći računa o stabilnosti javnih financija i nastavku gospodarskog rasta na zdravim osnovama - poručili su iz Vlade uz napomenu da će se nastaviti razgovori.

Kompenzacijska mjera koju HNS predlaže značila bi da se učiteljima na ime povećanja koeficjenata na godišnjoj razini isplati dodatnih 150 milijuna kuna, te da ta mjera bude na snazi u prijelaznom razdoblju, dok se ne provede usklađivanje koeficjenata u svim službama što je najavio premijer Andrej Plenković.

U HDZ-u za sada nema službenog stava prema najnovijem HNS-ovom prijedlogu s kojim bi se išlo na ruku učiteljima i profesorima, ali se ipak ne bi do kraja ispunili zahtjevi zbog kojih su stupili u štrajk.

- Kompenzacijske mjere uopće nisu dogovorene, a nije ni sigurno hoćemo li o njima razgovarati. Plaće učitelja uopće nisu tako loše kao što se to prikazuje - kaže nam osoba iz vrha HDZ-a.

U neslužbenim razgovorima i s ljudima iz vodstva stranke može se čuti nesklonost HDZ-a takvom rješenju, a pritom se iznose dva glavna argumenta. Prvi je kako su u mandatu Plenkovićeve vlade plaće porasle za 20 do 23 posto, a drugi je da bi uvođenje kompenzacijske mjere koju predlaže HNS značilo vraćanje cijele priče na početak, odnosno da bi se popuštanjem učiteljima i profesorima dalo povoda i zaposlenicima u drugim javnim djelatnostima da zatraže veće koeficjente i krenu u štrajk, ako Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima za većim plaćama.

HDZ-ovci pritom ne skrivaju da gube strpljenje zbog stalnih HNS-ovih prijetnji da će izaći iz koalicije i poručuju da te prijetnje više ne prolaze i da su oni spremni za izbore. Budući da su se stvari u Saboru još podosta primijenile od trenutka kada je HNS iz oporbe prešao u redove vladajuće koalicije, te da je za njima, ali u aranžmanu Milana Bandića, otišlo još zastupnika, omjer većine i manjine u Saboru je takav da bi proračun morao proći i bez da HNS-ovi zastupnici za njega glasaju.

- HDZ će imati potrebnu većinu i bez HNS-a, no u slučaju da oni ne podrže proračun ne bi imalo nikakvog smisla još godinu dana održavati minimalnu većinu. Mislim da bismo, bez obzira na broj ruku koji bi nas podržao u Saboru, u slučaju da HNS ne glasa za proračun odmah raspisali prijevremene izbore - rekao nam je sugovornik iz vrha HDZ-a.

U HNS-u podsjećaju da je u strategiji obrazovanja koju je usvojio Sabor jedna od mjera povećanje plaća učitelja. Kao mjera navedeno je poboljšanje općeg materijalnog statusa učitelja, za nadležnost i provedbu određeno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a kao pokazatelj provedbe istaknuto je da visina plaće učitelja treba biti usklađena s prosječnom plaćom visokoobrazovanih radnika u javnom sektoru.

HNS zamjera premijeru Plenkoviću što je bez ikakve najave koalicijskim partnerima sa saborske govornice poručio da će za 6,11 posto svima u javnom sektoru podići plaće.