Pojačana retorika u finišu kampanje

Večeras u ponoć (28-29. avgust) nastupiće izborna tišina uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora i lokalnih u pet crnogorskih opština.

Posljednjih dana pojačana je partijska retorika, a u prvi plan je kako se i očekivalo izbilo crkveno pitanje oko kojega glavni igrači razmjenjuju veoma oštre poruke i stavove.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je vladajuća većina usvojila 27. decembra 2019. godine, a kojem se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva (SPC) osim višemjesečnih masovnih protestnih litija uzrokovala je poziv mitropolita SPC Amfilohija, građanima, da izađu na izbore i glasaju protiv aktuelne vlasti.

U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) oštricu kritike u finišu kampanje usmjerili su upravo SPC i njenom političkom angažovanju u kampanji kroz održavanje litija, a naročito pozive mitropolita Amfilohija, poručivši da će se nakon 30. avgusta stvari promijeniti.

"Srpska pravoslavna crkva i njeni sveštenici će se vratiti u manastire i crkve. Neće ih biti više u političkim povorkama. Neće ih biti za mikrofonom gdje proklinju naše očeve, naše đedove, nas same i našu djecu. To se nigdje u svijetu ne radi u XXI vijeku. Nažalost, to se u Crnoj Gori radi. I to ćemo istrpjeti do 30. avgusta. Nakon toga to se više neće tolerisati. Zakon i pravni poredak će jednako važiti kako za nas tako i za Amfilohija i za sve druge. A za one koji proklinju Crnu Goru i žele da je sahrane otvorićemo granice jer nemaju ovdje utemeljenja i vratićemo ih njihovim kućama odakle su došli", kazao je potpredsjednik DPS i nosilac liste "Odlučno za Crnu Goru" Duško Marković, tokom susreta sa omladinom te partije na Ivanovim koritima, kod Cetinja, pre dva dana (26. avgusta).

Dvije koalicione liste podržavaju SPC u, kako kažu, odbrani svetinja od aktuelne vlasti.

Zašto podržavaju SPC?

Koalicija "Za budućnost Crne Gore" koju predvodi Demokratski front (DF), na čijem čelu je Zdravko Krivokapić, oštro kritikuje vlast za "napad na SPC u Crnoj Gori".

Krivokapić je na skupu u Grblju kod Budve poručio da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti pokušaj zadavanja završnog udarca SPC i Srbima u Crnoj Gori te da oni to neće dozvoliti.

"Ovoga puta su udarili na ono na šta nijesu smjeli . Do sada smo im sve opraštali, sve smo trpjeli, ali ovu uvredu – Zakon o slobodi vjeroispovijesti – niko od nas ko se osjeća pravoslavnim, niko od nas ko se osjeća hrišćaninom ne može da trpi. Pobjednici smo jer mi branimo vjeru, branimo crkvu", poručio je Krivokapić.

Druga opoziciona lista koja podržava SPC, "Mir je naša nacija", okupljena oko Demokrata Alekse Bečića, tokom kampanje fokusirala se na ekonomiju i vladavinu prava poručujući da će ispraviti greške dosadašnje vlasti.

"Ne možemo stići do cilja, a to su veće plate, nova radna mjesta i bolji standard, ako se stalno vraćamo u prošlost i međusobno prebrojavamo. Na temeljima pomirenja gradićemo našu kuću u kojoj svaki ukućanin ima ista prava, obaveze i odgovornosti, u kojoj neće biti prebrojavanja na partizane i četnike, bjelaše i zelenaše, u kojoj se neće posao dobijati po partijskoj knjižici, već po stručnosti i znanju, jer za posao nije bitno kome pripadaš, već da li znaš da radiš", kazao je Bečić.

Ko govori o korupciji?

Na poboljšanju ekonomskog standarda, uspostavljanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i kriminala te sprječavanju uništavanja ekološke supstance Crne Gore, insistiraju predstavnici liste "Crno na bijelo", čiji je nosilac Dritan Abazović iz Udružene građanske akcije (URA).

"Ne interesuju nas procenti, ako bude do nas Crna Gora će dobiti ekspertsku vladu, vladu bez političara, vladu sa ekspertima većinske Crne Gore koja vapi za promjenama. Širimo ruke prema svima, manjinske stranke koje imaju eksperte neka ih daju, druge opozicione stranke neka ih daju, svi koji žele promjene neka daju svoje eksperte. Vrijeme robova je prošlo, mi zaslužujemo vrijeme Evrope, kosmopolitizma, slobode, pravde, istine, dostojanstva", poručio je nosilac liste "Crno na bijelo" Dritan Abazović.

Infografika: Ko će učestvovati na crnogorskim izborima?

Ranko Krivokapić iz opozicione liste Socijaldemokratske partije "Jaka Crna Gora" kaže da put Crne Gore u Evropu mora podrazumijevati obračun sa korupcijom i organizovanim kriminalom u državi.

"Moramo i hoćemo i spremni smo završiti pregovore sa EU u ovom mandatu Skupštine Crne Gore. Moramo ući tamo da bismo bili sigurniji, bogatiji, da bismo bili pošteniji. Zavisi od naše političke volje, ako pobijedimo ono što samo zavisi od nas, korupciju, kriminal, nepravdu, poharu, bićemo ravnopravni članovi EU", poručio je Ranko Krivokapić.

Za nastavak evropskih integracija zalažu se i predstavnici liste "Mi odlučujemo dosljedno" Socijaldemokrata Ivana Brajovića, koji su dio aktuelne vlasti.

Šta traže partije manjina?

Predstavnici političkih partija i lista manjinskih naroda su se fokusirali na teme zaštite nacionalnog identiteta i promociju prava te bolji položaj u crnogorskom društvu. U predizbornim porukama obećavaju veću zastupljenost manjina u institucijama vlasti i javne uprave.

Kampanja za nedjeljne izbore je bila specifična zbog toga što je organizovana u vrijeme pandemije korona virusa pa su političke partije i koalicije, učesnice izbora, svoje promotivne aktivnosti sa gradskih trgova i ulica preusmjerile na internet i društvene mreže.

Blog o pandemiji korona virusa

Mapa širenja korona virusa

Preporuke za život u vrijeme pandemije

Odlukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti skupovi i promocije su na početku izborne kampanje bili ograničeni na najviše 40 osoba da bi u završnici bilo omogućeno prisustvo do 100 građana.

Tokom kampanje na društvenim mrežama su zabilježeni sadržaji kojima su vrijeđani nacionalni simboli Crne Gore i upućivane nacionalističke poruke zbog čega je policija privela nekoliko osoba.

Onlajn kampanje primat predizborne Crne Gore

I Fejsbuk protiv lažnih vijesti u Crnoj Gori

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, koji će biti održani u nedjelju (30. avgust), učestvuje šest koalicija i pet političkih partija.

Glasačko pravo u Crnoj Gori ima 540.026 građana.

Predstojeći izbori biće jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a peti nakon obnove nezavisnosti na referendumu 2006. godine.