U BiH moguća humanitarna kriza, oko 3.000 migranata bez smještaja

Na području Unsko-sanskog kantona, na zapadu Bosne i Hercegovine, moguća je humanitarna kriza, upozorio je u srijedu 16. decembra koordinator za humanitarne operacije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Dražen Rozić, govoreći o zatvaranju prihvatnog centra za migrante ''Lipa'' nadomak Bihaća.

„Svakako će se desiti zatvaranje privremenog prihvatnog centra ''Lipa'' i time dolazi u pitanje smještaj za 1.400 migranata. Tako da, od postojećih 1.500 migranata koji su van smještaja na području cijele BiH, problem za smještaj tokom zime imaćemo za još ovih nešto manje od 1.500 ljudi,“ kazao je Rozić na okruglom stolu "Migrantska kriza - Bosna i Hercegovina 2020", koji je organizovalo Ministarstvo sigurnosti BiH.

„Tako da nam u ovom trenutku nedostaje jedan centar tog kapaciteta’’, dodao je Rozić.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić kaže da je plan da se migranti iz ''Lipe'' privremeno smjeste u bivši migrantski kamp ''Bira''.

''Bira je u ovom trenutku potpuno prazna, a osoblje je i dalje u kampu bez obzira što nema migranata. Prijedlog o kojem treba da odluči Vijeće ministara BiH je da, dok Lipu ne pripremimo za jedan dugotrajan boravak migranata, privremeno iskoristimo kapacitete Bire, gdje bismo smjestili migrante na dva tri mjeseca,“ kazao je Cikotić.

Dodao je kako bi se prilagođavanjem Lipe stekli uslovi za trajniji smještaj migranata i da bi odluku o tome Vijeće ministara BiH moglo donijeti već danas (srijeda 16.decembar).

Cikotić je kazao i da su institucije BiH na čelu sa Ministarstvom sigurnosti BiH setom mjera uspjele značajno smanjiti broj migranata u BiH, ali i smanjiti njihov priliv preko istočne granice.

Na pitanje kako komentariše ocjene međunarodnih institucija da BiH ne rukovodi dobro migrantskom krizom, Cikotić kaže kako je BiH prilično istrošila resurse, da se migrantskoj krizi još ne nazire skori kraj, te da nastoje na državnom nivou napraviti petogodišnju strategiju upravljanja migrantskom krizom, koja bi dala konkretnije odgovore.

'Imamo različita mišljenja u vrlo neposrednoj saradnji sa predstavnicima EU, Evropske komisije, Međunarodne organizacije za migracije i drugim međunarodnim organizacijama. Cijenim da smo u najvećoj mogućoj mjeri iscrpili vlastite mogućnosti. Pomoć je dobrodošla, a mi nastojimo učiniti sve da situaciju držimo pod kontrolom'', kaže ministar Cikotić.

Predsjednik Asocijacije za upravljanje rizicima AZUR, Haris Delić, ocjenjuje da situacija iz dana u dan oscilira, da se pojavljuju izazovi poput sukoba među migrantima, napada migranata na građane, pa čak i ubistava.

On smatra da BiH dodatno stvara izazov i što su zemlje Evropske unije, gdje su se migranti i uputili, zatvorile svoje granice, te da zaglavljeni ovdje sve više predstavljaju prijetnju po sigurnost.

Delić navodi da državne institucije trebaju intenzivirati kontakte sa predstavnicima lokalnih zajednica koje se sureću sa najvećim izazovima kada je riječ o migrantskoj krizi, ali i rasteretiti te lokalne zajednice na način da se prihvatni centri otvaraju i u drugim dijelovima BiH.

"Dakle, sarađivati i poduzeti konkretne poteze. Evidentiranje svih migranata se mora desiti. Mi moramo znati ko je u Bosni i Hercegovini i pojačati granicu da znamo ko ulazi u državu.’’

Ojačati granicu i prihvatne centre za migrante staviti u nadležnost države, osnovni su preduvjeti da se počne rješavati migranstka kriza kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

On smatra da uz bolju organizaciju nadležnih institucija situacija može biti znatno bolja.

"Često čujemo od političara u Bosni i Hercegovini da nemaju dovoljno novca za migrantsku krizu, nemaju dovoljno kapaciteta, nemaju dovoljno graničnih policajaca. Međutim, meni to sve liči na izgovore. Vidimo i da EU i razne međunarodne organizacije novčano pomažu BiH da se bori sa migrantskom krizom. Dakle, novac nije problem, ni pomoć onih koji imaju iskustva. Problem je što se kod nas političari ne mogu dogovoriti ni gdje da izgrade prihvatne centre'', poručuje Kržalić.

Koordinator za humanitarne operacije IOM Dražen Rozić upozorava da upravo nedostatak smještajnih kapaciteta dodatno usložnjava situaciju jer u prihvatnim centrima zajedno borave migranti samci sa migrantskim porodicama, ili oni koji izvršavaju krivična djela sa maloljetnicima bez pratnje i slično.

Takođe i različite vjerske skupine budu smještene u istom prostoru zbog čega ponekad dolazi do sukoba između njih.

Rozić smatra da bi više prihvatnih centara riješilo ove probleme.

Na okruglom stolu "Migrantska kriza - Bosna i Hercegovina 2020", u organizaciji Ministarstva sigurnosti BiH na kojem su i predstavnici IOM , jedinice za upravljanje krizama i predstavnici akademske zajednice dali svoje viđenje rješavanja problema migrantske krize u BiH, dali su i svoj doprinos izradi petogodišnje Strategije za upravljanje migracijama za koju će Vijeće ministara ovih dana formirati radnu grupu.