BiH i dalje bez teksta za himnu i broja za hitne situacije - 112
Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BIH), na sjednici održanoj 3. februara u Sarajevu, nisu podržali inicijativu kojom bi se uspostavio jedinstveni evropski broj za hitne situacije 112 u BiH, jer nije postojala podrška poslanika iz Republike Srpske (RS).
Inicijativu su u parlamentarnu proceduru uputili poslanici Predrag Kojović, Aida Baručija, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut.
Oni su tražili uspostavu broja 112 na način da Vijeće ministara BiH i nadležno Ministarstvo komunikacija i prometa BiH uputi Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama kojim bi se omogućilo uvođenje ovog broja.
"Automobili proizvedeni u Evropskoj uniji posjeduju mehanizam koji je vezan za SIM karticu i pomaže ljudima u nesreći. Mogao bi postati ozbiljan problem za ljude koji uvoze automobile u BiH jer pokazuje da sistem ne funkcionište", rekao je Kojović tokom sjednice.
Bosna i Hercegovina nema jedinstven broj za hitne slučajeve - 112. Za hitne slučajeve se mora pozivati više brojeva: policija 122, vatrogasci 123, hitna pomoć 124.
Jedinstveni evropski broj 112 je u funkciji u Hrvatskoj od 2005., u Srbiji i Crnoj Gori od 2015. godine. Kosovo ne koristi broj 112, ali ima jedan broj na cijeloj svojoj teritoriji.
Institucionalni pokušaji da se uvede jedinstveni broj za hitne slučajeve 112, u Bosni i Hercegovini postoje već deceniju.
Posljednji je bio u oktobru 2017. godine, ali je prijedlog ostao u parlamentarnoj proceduri, zbog protivljenja poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz entiteta Republika Srpska. Ova stranka, naime, smatra da se radi o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu.
Poslanici nisu podržali ni inicijativu Šemsudina Mehmedovića, poslanika Stranke demokratske akcije (SDA) da se u BiH usvoji tekst himne. Nije bilo podrške entitetske većine iz RS.
U inicijativi se navodi kako je svaki izlazak BiH na međunarodnu scenu "poniženje i omalovažavanje", zbog toga što himna ima samo muziku.
Himnu Bosne i Hercegovine, pod nazivom "Intermezzo", proglasio je 1999. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp.
Prethodno je Uredbom iste godine donio Zakon o himni Bosne i Hercegovine. Autor muzike je Banjalučanin Dušan Šestić.
Njegova kompozicija zamijenila je one izvođene do tada, s obzirom da je svaki od tri naroda imao svoju himnu - Bošnjaci su pjevali "Jedna si jedina", Srbi "Bože pravde", a Hrvati "Lijepa naša domovino".
Međutim, tekst, iako nekoliko puta iniciran, nikada nije sačinjen.
Da bi se u Bosni i Hercegovini usvojio određeni zakon ili inicijativa neophodno je da ima podršku 28 glasova u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Od toga najmanje 14 glasova mora biti iz entiteta Federacija i sedam iz RS.