UN pokreće inicijativu za povratak zarobljenih u sirijskim kampovima
Kako bi pomogao desecima država članica diljem svijeta, od kojih su neke počele dovoditi svoje državljane, u srijedu, 29. septembra, pokrenut je Globalni okvir za podršku Ujedinjenih naroda za povratnike iz trećih zemalja Sirije i Iraka.
Kad je ekstremistička militantna skupina "Islamska država" ili Daeš poražena u Iraku i Siriji, hiljade stranih državljana zatočene u zatvorima i logorima. Najmanje 42.000 stranih žena i djece, većina mlađih od 12 godina, trenutno je u prenapučenim kampovima, gdje su uvjeti loši, na sjeveroistoku Sirije.
U videoporuci, glavni tajnik Ujedinjenih naroda podsjetio je da su mnogi od tih ljudi "sada proveli više od pet godina bez osnovnih usluga u sve težim uvjetima".
"Rutinski im se uskraćuju ljudska prava", rekao je António Guterres.
"U isto vrijeme žrtvama i preživjelima terorističkih akata uskraćuje se pravda i podrška, dok počinitelji nisu kažnjeni."
Šef UN-a ustvrdio je da će se, dok se ova pitanja ljudskih prava ne riješe na sveobuhvatan način, međunarodna zajednica "i dalje suočiti s dugoročnim sigurnosnim rizicima".
Za njega se "ova situacija ne može nastaviti", a Globalni okvir "pruža rješenje za okončanje bez odlaganja".
Guterres je rekao kako inicijativa pruža tehničku i financijsku podršku za rješavanje pitanja ljudskih prava i humanitarnih potreba, te odgovara na pitanja pravde i sigurnosti na način prilagođen dobi i spolu, istovremeno štiteći djecu i žrtve.
"Sve veći problem"
Procjenjuje se da su 30.972 Iračanke i 11.136 strankinja i žena iz 60-ak drugih zemalja u kampovima na sjeveroistoku Sirije.
Neki su otputovali u zonu sukoba kako bi se pridružili borbama, drugi nakon obećanja o boljem životu. Neke su prisilili članovi obitelji ili vođe zajednice. Drugi su možda počinili zločine pod prisilom ili nakon što su bili žrtve trgovine ljudima. Neki su još bili djeca, drugi su tamo rođeni, piše u saopćenju UN-a.
Otprilike 77 posto djece u kampovima mlađe je od 12 godina, a 33 posto djece mlađe od pet godina.
Prema UN -u, humanitarna situacija u kampovima i zatočeničkim objektima nije održiva.
Životni uvjeti su loši, a stanovnici pate od nedostatka odgovarajućeg skloništa, hrane, sanitarnih uvjeta, mogućnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite, sudskih procesa, žive u nesigurnosti i nasilju, a sve je to uvećano pandemijom COVID-19.
Kako bi riješile ove probleme, neke su države članice počele dovoditi svoje državljane kući.
Za organizaciju je njihov povratak pitanje nacionalnog i međunarodnog prioriteta, kako s humanitarne, tako i sa sigurnosne strane.
Okvirni ciljevi
Globalni okvir ima dva cilja: odgovoriti i pomoći potrebama djece i odraslih kojima je potrebna zaštita, te podržati države članice koje zahtijevaju promicanje sigurnosti i rješavanje odgovornosti kroz procese kaznenog progona, rehabilitacije i reintegracije.
Sva potpora temelji se na nacionalnim pravnim okvirima i potpuno je u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodna ljudska prava, međunarodno humanitarno i međunarodno izbjegličko pravo.
Okvir se već provodi u Iraku, Kazahstanu, Kirgistanu, Maldivima, Tadžikistanu i Uzbekistanu.