Rusija pojačava pritisak na Ukrajinu, Biden razgovarao sa Zelenskim

Rusija je nastavila da pojačava retoriku prema Kijevu dok je američki predsjednik Joe Biden razgovarao sa ukrajinskim liderom.

Američki predsjednik u četvrtak, 9. decembra telefonom je razgovarao sa zvaničnicima Ukrajine i devet istočnoevropskih saveznika u NATO-u, obećavajući podršku ako Rusija napadne Ukrajinu, kao i stroge ekonomske sankcije Moskvi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Bidenu na njegovoj "snažnoj podršci" i na Twitteru napisao da su proveli 90 minuta u telefonskom razgovoru. 

Zelenski je rekao da ga je Biden izvijestio o videokonferenciji koju je održao u utorak (7. decembar) s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da su  "razgovarali o mogućim formatima za rješavanje sukoba" u istočnoj Ukrajini, gdje su proruski separatisti koje podržava Rusija.

Biden i Putin održali ‘iskrene i profesionalne’ razgovore usred gomilanja ruskih trupa kod Ukrajine

Bijela kuća je saopštila da je nakon Zelenskog, Biden proveo 40 minuta u razgovoru s čelnicima Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litvanije, Poljske, Rumunije i Slovačke - koje su sve, za razliku od Ukrajine, ušle u NATO nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Pozivi su uslijedili dok Sjedinjene Države i evropski partneri vrše pritisak na Putina da se povuče iz Ukrajine, gdje se na granici okupilo gotovo 100.000 ruskih vojnika.

General Valerij Gerasimov, načelnik Glavnog štaba ruske vojske, upozorio je Ukrajinu 9. decembra da ne pokušava da pokrene ofanzivu na separatiste na istoku Ukrajine koje podržava Rusija, rekavši da će svaka takva akcija biti "suzbijena".

U međuvremenu, rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Ukrajinu za premještanje teškog naoružanja blizu linije fronta u istočnoj Ukrajini uz podršku članica NATO saveza.

Izjave dolaze dva dana nakon što su Biden i Vladimir Putin održali videokonferenciju usred zabrinutosti Zapada oko prisutnosti desetine hiljada ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice što je izazvalo strah od nove ruske invazije na ovu zemlju.

Tokom razgovora, Biden je rekao Putinu da će se Moskva suočiti s "oštrim ekonomskim sankcijama" ako ruske trupe pokrenu napad na Ukrajinu.

Rusija poriče da planira napad na Ukrajinu i kaže da Kijev i NATO izazivaju napetosti. Moskva traži sigurnosnegarancije protiv proširenja NATO-a na Ukrajinu, koja nije članica alijanse, ali ima aspiracije za pridruženje.

Obraćajući se stranim vojnim atašeima, Gerasimov se požalio na, kako je rekao, rastuću prisutnost NATO-a u blizini ruskih granica i sve veći broj vježbi savezničkih trupa.

Takođe je odbacio zabrinutost Zapada oko jačanja ruske vojske, tvrdeći da Moskva može slobodno darasporedi svoje vojnike gdje god želi na svojoj teritoriji. Tvrdnju o mogućoj ruskoj invaziji nazvao je "lažnom".

Biden blisko koordiniše sa evropskim silama politiku prema Ukrajini.

Američki obavještajci procjenjuju da Rusija ima oko 70.000 vojnika u blizini Ukrajine i da bi već sljedeće godine mogla da planira ofanzivu na više frontova, u kojoj bi učestvovalo do 175.000 vojnika.

U Londonu je britanski ministar odbrane Ben Wallace ponovio da će se Rusija suočiti s "teškim posljedicama" ako pokrene napad na Ukrajinu.

Wallace je rekao da ruska zabrinutost oko NATO-ovog okruženja nema smisla.

"Samo šest posto ruske kopnene granice ide duž zemljalja NATO-a - teško da je to okruženo NATO-om", rekao je Wallace.

U Parizu, na svom prvom putovanju kao njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock rekla je da je Evropskoj uniji potrebno zajedničko stajalište u odnosima s Rusijom.

"Rusija bi platila visoku političku i ekonomsku cijenu za ponovno kršenje ukrajinske državnosti", rekla je Baerbock novinarima. "Možemo pronaći rješenja samo na diplomatskom putu.“

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je 9. decembra da naredne sedmice planira održati virtualni sastanak s Putinom kako bi pokušao deeskalirati napetosti oko Ukrajine. Macron je takođe rekao da će se naredne sedmice sastati sa Zelenskim.

Penzionisani češki general Petr Pavel, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je ukrajinska vojska puno bolje opremljena i obučena kao što je to bilo 2014. godine, kada je Rusija izvršila aneksiju Krima i podržala separatističke snage.

"Bilo bi pogrešno podcijeniti Rusiju, koja je više puta pokazala da je spremna upotrijebiti sve instrumente, uključujući i vojsku, za postizanje svojih političkih ciljeva i ne libi se da prekrši dogovore koje je postigla", rekao je.

Ali "ukrajinska vojska je danas puno jača, pa bi napad na Ukrajinu bio vrlo rizičan korak za Rusiju", dodao je.

Izvor: AFP, AP, Reuters i Ukrajinske servis RFE/RL