Britanski sud odlučio da se Assange može izručiti u SAD
Sjedinjene Države dobile su žalbu na Višem sudu u Londonu da se osnivač Wikileaksa Julian Assange izruči u SAD kako bi se suočio sa krivičnim prijavama, uključujući kršenje zakona o špijuniranju i zavjeru za hakovanje vladinih kompjutera, prenosi Reuters.
"Sud dozvoljava žalbu", rekao je sudija Timothy Holroyde.
Ukoliko bi bio izručen i optužen mogao bi se suočiti sa 175 godina zatvora.
Sudija je rekao da je zadovoljan sa uvjeravanjima koje su dale Sjedinjene Države o uslovima Assangeovog pritvora, uključujući obećanje da ga neće držati u takozvanom zatvoru maksimalne sigurnosti "AXD" u Koloradu i da će biti prebačen u Australiju na odsluženje kazne ako bude osuđen.
Presuda dovodi Assangea jedan korak bliže izručenju, ali ostaju dodatne prepreke, prenosi Reuters.
Sudija nižeg suda odbio je ranije ove godine zahtjev Amerike da Assange bude izručen zbog optužbe za špijuniranje na osnovu WikiLeaksove objave tajnih vojnih dokumenata prije deset godina. Okružna sutkinja Vanessa Baraitster odbila je izručenje iz zdravstvenih razloga, rekavši da postoji vjerovatnoća da će Assange izvršiti samoubistvo ako bude držan u teškim zatvorskim uslovima u SAD-u.
Bez obzira na današnju odluku velika je vjerovatnoća da će se uključene strane žaliti, prenosi AP.
Žaleći se na raniju odluku u Visokom sudu u Londonu, advokat američke vlade negirao je da je Assangeovo mentalno zdravlje previše krhko da bi izdržalo američki pravosudni sistem. Advokat James Lewis rekao je da Assange nema historiju "ozbiljne i trajne mentalne bolesti" i da ne prelazi prag da je toliko bolestan da ne može da se odupre samopovređivanju.
Američke vlasti također su rekle britanskim sucima da, ako pristanu na izručenje Assangea, on bi mogao zatvorsku kaznu da odsluži i u rodnoj Australiji.
Assange se u SAD-u suočava sa 18 tačaka optužnice, uključujući i onu za kršenje zakona o špijuniranju nakon što je njegov WikiLeaks objavio hiljade tajnih američkih dosijea i diplomatskih depeša 2010. godine. Tada je objavljeno na stotine hiljada diplomatskih dokumenata i dosijea koji otkrivaju ratne zločine koje su američke trupe počinile tokom vojnih operacija u Afganistanu i Iraku.
Iz Sjedinjenih Država kažu da je curenjima podataka prekšen zakon i ugroženi životi, dok Assange smatra da su slučajevi politički motivisani.
Assange koji poriče da je počinio bilo kakvo krivično djelo, nalazi se od 2019. u londonskom Belmarsh zatvoru. Uhapšen je nakon izbacivanja iz ekvadorske ambasade u Londonu zbog kršenja uslova kaucije.
U ambasadu je ušao 2012. godine kako bi izbjegao izručenje u Švedsku gdje se suočavao sa optužbama za seksualne napade, što je on poricao. Optužbe protiv njega u Švedskoj su u međuvremenu odbačene.
Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je također dodijelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što je u aprilu 2019. godine, ekvadorski predsjednik Lenin Moreno na Twitteru objavio da je Ekvador donio ‘suverenu odluku da povuku azil’ britanska policija je uhapsila osnivača WikiLeaksa.
Ukoliko mu bude suđeno u Sjedinjenim Državama Assange bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom od 175 godina zbog pribavljanja i objavljivanja tajnih dokumenata.