Dodik ne priznaje BiH sankcije Rusiji

Bosna i Hercegovina (BiH) se uskladila sa odlukom Evropske unije (EU) o uvođenju sankcija protiv Rusije, nakon invazije koju je ta država izvršila na susednu Ukrajinu.

Radi se o sankcijama koje obuhvataju, između ostalog, finansije, energetiku, transport, kontrolu izvoza i viznu politiku.

Blog uživo: Rat u Ukrajini

Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjeno u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, nadležna ministarka Bisera Turković je dala instrukcije Misiji BiH pri EU da potpiše ovu deklaraciju na osnovu Strategije spoljne politike u periodu od 2018. do 2023. godine.

Po tom dokumentu BiH će uskladiti svoje stavove sa EU, čak i u slučaju restriktivnih mjera.

"S obzirom na neupitnu perspektivu članstva BiH u EU, BiH treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije. U tom smislu, potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima", navodi se u Deklaraciji.

BiH od početka eskalacije krize u Ukrajini nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču ovog sukoba – pa ni po pitanju sankcija.

Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH u petak će hitno raspravljati o situaciji u Ukrajini, ali su predstavnici u tom telu iz entiteta Republika Srpska (RS) najavili bojkot zasjedanja.

Dodikovo suprotstavljanje sankcijama

Član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, žestoki je protivnik bilo kakvih sankcija Ruskoj Federaciji, a 2. marta je napustio sjednicu Predsjedništva nakon što je odbijen njegov prijedlog da ovo tijelo raspravlja o Ukrajini.

Dodik je rekao da je neposredno pred sjednicu saznao da je Emina Merdan, šefica Misije BiH pri EU, dala saglasnost za sankcije Rusiji, a da o tome nije odlučivalo Predsjedništvo.

Poručio je da EU nema korektan odnos, jer prihvata neusaglašene stavove u vezi sa sankcijama Ukrajini, a da, za njega, sankcije nisu uvedene.

"Što se nas tiče, BiH nije uvela sankcije, niti će ih uvesti, jer to nije ni bilo na dnevnom redu", kazao je Dodik.

Prema stenogramu sa sjednice Predsjedništva, Dodik je istakao da u ovom sastavu Predsjedništvo nikada nije stavilo Ukrajinu na dnevni red i nije moglo da zauzme stavove.

Optužio je druga dva člana Predsjedništva BiH da krše odredbe Ustava, "pozivajući se na neka daleka saopštenja koja uopšte nemaju veze sa aktuelnom situacijom u Ukrajini".

Kako je rekao, davanje saglasnosti za stavove na nivou UN i EU, koji nisu usvajani na Predsjedništvu, predstavlja kršenje Ustava BiH.

Dodik je najavio i moguće održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) zbog Ukrajine.

Šta je prethodilo?

Prethodnih dana, članovi Predsjedništva su takođe išli "dva prema jedan" – dok su Komšić i Džaferović osuđivali rusku invaziju na Ukrajinu, i pozivali na teritorijalni suverenitet te države, Dodik je u više navrata tvrdio da BiH u ovoj situaciji treba da ostane neutralna.

Bh. ministarka spoljnih poslova, Bisera Turković, u srijedu 2. marta je dala nalog da se provjere sve obaveze BiH iz međunarodnih ugovora i članstava u međunarodnim institucijama, a na koje bi se mogle odnositi sankcije koje su uvedene protiv Rusije.

Ona je istakla da se BiH mora pridržavati međunarodnog prava i potpisanih ugovora.

"Tu, jasno je, neke institucije moraju djelovati po automatizmu. Vidimo da su sankcije koje se protiv Ruske Federacije donose sveobuhvatne, te se dotiču mnogih oblasti. Tamo gdje budemo imali osnov ići ćemo da odmah provodimo svoje obaveze u pogledu restriktivnih mjera, uključujući i pitanje zabrane letova", saopštila je Turković.

Odluci o sankcijama se, prema navodima Žozepa Borelja (Josep Borrell), visokog predstavnika EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost, osim BiH, pridružuju i zemlje kandidati za članstvo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, kao i zemlje Evropske slobodne trgovinske zone (EFTA), Norveška, Island i Lihtenštajn.

Jedna od mjera sa kojom se BiH uskladila je zamrzavanje imovine predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu u inostranstvu.

Da li će sankcije stupiti na snagu?

Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, za RSE naglašava da ne očekuje da se u trenutnim uslovima u BiH provede odluka o sankcijama protiv Rusije.

On kaže da će biti "kao da je BiH navodno uvela sankcije, a u praktičnom smislu ih neće biti, što nije dobro za BiH".

"Provođenje takvih odluka zavisi od jedinstvenog stava Predsjedništva, njega nema, i tako da mislim da je sve što se dešava u BiH više rezultat unutrašnjih političkih prilika i dodvoravanja vlastitoj publici nego neke realne zajedničke aktivnosti", smatra Ivanić.

On podsjeća da je Strategija načelni dokument koji nema pravnu obaveznost.

"Očito je da odluke nema, a onda se pokušava na takav način naći neka vrsta argumentacije. To u suštini pokazuje da je ovo unutrašnja politička bitka između pojedinih članova Predsjedništva za neku vrstu političke prevlasti, pa ako hoćete i dodvoravanja jednom ili drugom javnom mnenju", ocjenjuje Ivanić.

Na konačnoj listi sankcija EU 680 osoba i 53 pravna lica iz Rusije

Rusija kaže da neće popustiti pod pritiskom sankcija nad Ukrajinom

Ivanić očekuje da će svaki od učesnika "nastaviti da priča svoju priču, a jedinstvenog pristupa neće biti", tako da će na kraju pristupom biti nezadovoljni i EU i Rusija.

Ovo je za njega tipično stanje za BiH i Predsjedništvo, "u kojem niko nije zainteresovan da dođe do razumnog rješenja".

Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata, poručuje da "sve što je vezano za međunarodne odnose, vezano je za BiH, ne postoje nikakvi entitetski odnosi u međunarodnim odnosima".

On upozorava da se svijet radikalno promijenio nakon posljednjih ruskih poteza, ali da to neki od vodećih političara u BiH ne razumiju.

"Svijet je polarizovan, imaju dvije strane, u kojima više ne postoji mogućnost balansiranja između dvije strane. Traži se opredjeljenje za jednu ili za drugu stranu", rekao je Aćimović za RSE.

Vazdušni prostor – nadležnost Predsjedništva

Šefica bh. diplomatije Bisera Turković uputila je 1. marta zahtjev Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) da zabrani avionima iz Rusije letenje u vazdušnom prostoru BiH.

Vojin Mitrović, ministar komunikacija i prometa BiH rekao je 2. marta za RSE da nema potvrdu da je Direkcija dobila dopis Evropske jedinice za koordinaciju kriznih situacija u vazduhoplovstvu (EACCC) u vezi sa zabranom vazdušnog prostora u BiH za ruske avione zbog sukoba u Ukrajini.

Mitrović je istakao da Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH kada dobije spomenuti dopis, treba ga obraditi i proslijediti resornom ministarstvu na daljnje postupanje.

"Međutim, nema dokumenta. Ne mogu da shvatim priče rekla-kazala, mora postojati dokument i institucije moraju raditi svoj posao", zaključio je Mitrović.

Istog dana, iz BHDCA je saopšteno da prema Ustavu BiH, spoljnu politiku države vodi Predsjedništvo BiH.

"Dakle, pitanje uvođenja sankcija, koje bi podrazumijevale i eventualne zabrane u vazdušnoj plovidbi prema bilo kojoj državi, a tako i prema Ruskoj Federaciji, nadležnost je viših instanci", navodi se u saopštenju.

Zbog agresije Rusije na Ukrajinu prekinut je vazdušni saobraćaj većine evropskih zemalja sa Rusijom.

EU je 27. februara zatvorila svoj vazdušni prostor za sve ruske avione, zatim privatne avione koji su u vlasništvu državljana Rusije, te avione koji su registrovani u toj zemlji.

Svi ruski avioni ne mogu sletjeti, poletjeti ili preletjeti bilo koju državu EU.

Ovu odluku su donijele i Albanija i Sjeverna Makedonija.

U EU je potvrđeno da se od svih trećih zemalja traži da se usklade sa mjerama EU koje se odnose na zatvaranja važdušnog prostora za Rusiju, te da su skoro sve zemlje to učinile, osim Srbije, čije avio kompanije i dalje saobraćaju ka i iz Rusije.

Mediji u ruskom državnom vlasništvu

EU je obustavila distribuciju ruskih medija "Russia Today" i "Sputnik", saopšteno je 2. marta.

Žozep Borelj, evropski šef diplomatije, je ocijenio da Rusija koristi manipulaciju informacijama kao "operativno oruđe".

"Danas činimo važan korak protiv Putinove manipulacije i zatvaranja slavine za ruske medije u EU pod kontrolom države", poručio je on preko Tvitera 2. marta.

Prema saopštenju Savjeta EU, sankcije pokrivaju sva sredstva za prenos i distribuciju, kao što su kablovska, satelitska, IPTV, platforme, internet stranice i aplikacije.

"Sve relevantne licence, ovlašćenja i dogovori o distribuciji su suspendovani. Ove mjere pokrivaju sve države članice EU i direktno se primjenjuju", navodi se u saopštenju.

TV kanal "Russia Today" trenutno nije dostupan ni u BiH, zato što mu je ugašen signal na satelitu.

"Sputnjik Srbija" je saopštio da se njihovom YouTube kanalu trenutno u Evropi može pristupiti samo iz BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Na svom sajtu pojašnjavaju upotrebu VPN-a (Virtual Private Network – virtuelna privatna mreža), ukoliko njihov sajt i društvene mreže budu blokirane.

U trenutku kompletiranja ovog teksta, YouTube kanali "Russia Today", "Sputnjik Srbija" kao i međunarodnog "Sputnjik" servisa su bili aktivni na teritoriji BiH, a njihove aplikacije su se mogle preuzeti sa "Google Play" prodavnice aplikacija, ali ne i sa "App Storea", u vlasništvu kompanije "Apple".

Šta predstoji?

Za petak, 4. mart, najavljena je i hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se na prijedlog poslanika opozicionih stranaka raspravljati o ratu u Ukrajini.

Među mjerama u zahtjevu za sazivanje sjednice koji je potpisalo devet poslanika navodi se omogućavanje ulaska ukrajinskih građana u BiH s ličnim kartama, produženje njihovog bezviznog boravka u BiH sa 30 na 90 dana, te osiguranje smještaja i slanje medicinske i druge humanitarne pomoći Ukrajini.

Predlaže se i uvođenje sankcija fizičkim i pravnim osobama iz Rusije, te da se sugeriše Predsjedništvu BiH da Ukrajini doznači vojnu pomoć.

Poslanici iz Republike Srpske neće prisustvovati ovoj sjednici.

Iz Srpskog kluba poslanika, saopšteno je da su to odlučili u koordinaciji sa poslaničkim klubovima Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i opozicionih stranaka iz RS.

U saopštenju navode da su uvjereni da je sjednica zakazana da bi produbila podjele i izazivala sukobe u BiH, uvlačeći zemlju u raspravu o sukobima u Ukrajini.