Abazovićeva Vlada čeka dogovor o Ulcinju i Beranama

I prije nego je dobio mandat za sastav nove Vlade Dritan Abazović je u februaru rekao "da ćemo, ukoliko bude bilo mudrosti, brzo sastaviti vladu". Nakon što mu je predsjednik države Milo Đukanović 3. marta dao mandat, Abazović je ponovio kako očekuje da će u kratkom periodu Skupštini podnijeti predlog za izbor nove Vlade.

Gotovo mjesec kasnije neizvjesno kada će se to dogoditi.

Lokalni izbori u Beranama i Ulcinju održani proteklog vikenda mogli bi dodatno usporiti proces.

Naime, tek kreću neizvjesni pregovori oko formiranja vlasti u tim opštinama. Izborni rezultati, po kojima ni jedna partija nije osvojila većinu, otvaraju prostor za najrazličitije koalicione kombinacije.

Bez apsolutne većine na izborima u crnogorskim opštinama Ulcinju i Beranama

Mandatar Abazović je najavio novi krug pregovora o formiranju Vlade ocjenjujući da je Crna Gora završetkom lokalnih izbora korak bliža tom cilju:

"Ako neko ne želi manjinsku, odnosno evropsku vladu, mi smo spremni, idemo na izbore”.

Alternativa manjinskoj je prelazna ili tehnička Vlada čiji bi zadatak bio da pripremi nove parlamentarne izbore, a za koju se zalažu Abazovićevi politički konkurenti iz Demokratskog fronta (DF) i Demokrata.

Potpredsjednik Abazovićevog Građanskog pokreta URA, Goran Đurović smatra da postizborna kombinatorika u Beranama i Ulcinju i pregovori koji tek treba da počnu, ne bi trebalo da negativno utiču na proces formiranja nove Vlade:

"Mi kao jedan od konstituenata te buduće, evropske Vlade nemamo nikakav problem da pregovore na lokalu u dvije opštine i pregovore o manjinskoj vladi odvojimo kao dva posebna procesa. Neka se pitanjem lokalne vlasti bave lokalni organi partija, a mi na državnom nivou da što prije dogovorimo novu evropsku vladu", kaže Đurović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dragićević: Nakon izbora ubrzanje a ne odgađanje formiranja manjinske Vlade

I građanski aktivista Aleksandar Dragićević za RSE smatra da razne kombinacije za fomiranje lokalne vlasti u dva grada, a za šta će trebati određeno vrijeme,  neće ponovo odgoditi formiranje manjinske Vlade:

"Smatram da ćemo imati ubrzanje procesa formiranja manjinske Vlade. Bilo je izvjesno da će ono morati da sačeka epilog izbora. Partije kojima je rezultat u Beranama i Ulcinju bio važan nijesu htjele da pričom o manjinskoj Vladi ugroze šanse na izborima".

Najjače političke udare zbog najave da će ući u manjinsku Vladu , trpi prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) koju iz proruskog DF i Demokrata optužuju za "izdaju" izborne volje.

SNP je na poslednjim parlamentarnim izborima bila na listi sa DF-om. Oni su formirali vlast zajedno sa Demokratama i pokretom URA, nakon izbora avgusta 2020. na kojima je smijenjena vlast Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Najava da će ući u Vladu sa Abazovićevim pokretom URA i partijama manjinskih naroda, a uz podršku DPS u parlamentu, izazvala je oštre reakcije njenih doskorašnjih partnera u vlasti. 

Iako je DF poručio SNP da sa njima neće razgovarati o lokalnoj vlasti u Beranama, zbog učešća u manjinskoj Vladi, Aleksandar Dragićević smatra da to nije nužno štetno za SNP:

"Mislim da će SNP iskoristiti tu poziciju koja im je ponuđena u manjinskoj Vladi da zadrže pozicije i u lokalnoj vlasti u Beranama".

Za razliku od potpredsjednika poreta URA Gorana Đurovića, Aleksandar Dragićević smatra da pregovore o lokalnoj vlasti i manjinskoj vladi treba objediniti.

"Za očekivati je da će pregovori o vlasti na lokalnom nivou i na državnom nivou o manjinskoj vladi biti na neki način spojeni, da će ići paralelno", smatra on.

Vladi Zdravka Krivokapića je na inicijativu URA u februaru ove godine izglasano nepovjerenje ali joj je mandat još aktuelan do izbora nove Vlade.

Važne odluke na čekanju

I dok se čeka na ponovne pregovore o formiranju manjinske Vlade, na čekanju je set veoma važnih odluka iz spoljnopolitičke agende Crne Gore.

U prvom redu, odluka o primjeni evropskih sankcija prema Rusiji, koje je Crna Gora načelno uvela 1. marta ove godine.

Odlazeća vlada Zdravka Krivoakpića tu odluku u više navrata je izbjegla da usvoji, a bez nje državni organi ne mogu da primijene sankcije u praksi, odnosno da registruju i plijene imovinu sankcionisanih ruskih državljana, koja se eventualno nalazi u Crnoj Gori. 

U pokretu URA kažu da je veliko razočaranje što Crna Gora ne prati evropske partnere:

"I što nijesmo spremni da kroz praktičnu primjenu sankcija osudimo rusku agresiju na Ukrajinu. No, ono što je sigurno, ukoliko se formira nova evropska Vlada ona će sigurno ispraviti ove anomalije i usvajanje ove odluke biće joj jedna od prvih odluka", kaže Đurović.

A iz najjače opozicione DPS konstatuju da Krivokapićeva Vlada u kontinuitetu opstruira obaveze Crne Gore koje proističu iz NATO članstva. Osim neusvajanja sankcija Rusiji, tvrde da Crna Gora još nije poslala vojne jedinice u sastav snaga NATO-a zbog invazije Rusije na Ukrajinu.

Odluke za koje se kasni

Prošle sedmice je iz Evropske komisije (EK) saopšteno da su usvojili IPARD 3 programe za Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku, ali ne i za Crnu Goru.

Program se odnosi na finansiranje razvoja poljoprivrede u pretpristupnim zemljama do 2027. godine, za šta su u Briselu izdvojili 900 miliona eura.

Iz kabineta odlazećeg ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića tvrde da su predlog IPARD-a dostavili krajem decembra prošle godine, što je četiri mjeseca kasnije od ostalih država. U ministarstvu, međutim tvrde da Crna Gora neće ostati bez novca iz tog fonda.

Goran Đurović kaže da je vidio spisak država kojima je EK opredijelila novac, potvrdivši da tamo nema Crne Gore, ali da ne zna šta je uzrok.

"Nadam se da će ova još aktuelna ili nova Vlada uspjeti da uđe u taj projekat i da ipak nijesmo propustili poslednji voz", kaže Đurović.

Zbog politike na čekanju i egzistencijalna pitanja

Zbog blokade parlamenta i neaktivnosti Vlade u tehničkom mandatu, ne rješavaju se ni neka druga, takođe važna pitanja, konstatuje Aleksandar Dragićević.

"Ove godine očekuje nas evidentan pad u turizmu od nekih 20 pocenata zbog rata u Ukrajini odakle su nam kao i sa ruskog tržišta stizali brojni turisti. Treba hitno djelovati i tražiti alternativna tržišta, uložiti u promociju na tržištu Zapadne Evrope, ali to se ne dešava", kaže Dragićević.

On navodi da se dok političari "biju bitke za fotelje" Crna Gora suočava i sa drugim ekonomskim teškoćama:

"Inflacija brzo 'topi' povećanje zarada, dramatično rastu cijene osnovnih životnih namirnica, tu su i galopirajuće cijene goriva. Sva ova životna pitanja čekaju naše političare".

Set Vladinih mjera za ublažavanje posledica poskupljenja je na čekanju jer je parlament u blokadi zato što potpredsjednik iz redova proruskog Demokratskog fronta, Strahinja Bulajić odbija da zakaže sjednicu kako bi onemogućio izbor nove Vlade koja isključuje Demokratski front.