Finski lideri zajedno podržali priključenje NATO savezu
Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin rekli su da podržavaju priključenje NATO alijansi, čime bi ova nordijska zemlja koja djeli dugu granicu sa Rusijom, odbacila decenije neutralnog statusa.
"Članstvo u NATO-u bi ojačalo finsku sigurnost. Kao država članica NATO saveza Finska bi ojačala ukupnu odbranu Alijanse. Finska mora da se prijavi za članstvo bez odlaganja. Nadamo se da će svi koraci koji su potrebni za ovu odluku biti ubrzani u nekoliko narednih dana", naveli su predsjednik i premijerka Finske u zajedničkoj izjavi od 12. maja.
Debata o pridruživanju NATO savezu je oživljena zbog rastuće sigurnosne prijetnje nakon što je Rusija pokrenula ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu 24. februara.
Predsednik Finske poručio da odluka o NATO nije ni protiv koga
Velika Britanija potpisala sporazum o međusobnoj odbrani sa Finskom i Švedskom
Očekuje se da Švedska takođe najavi svoje namjere za pristupanje NATO-u u narednim danima.
Dok se ne očekuje da će se odmah najaviti zvanični datum kada bi se moglo desiti pristupanje, NATO će održati samit u Madridu 28. i 29. juna.
Zvaničnici NATO-a su dali indicije da bi protokol o pristupanju za Finsku i Švedsku mogao biti potpisan kada se podnesu formalne aplikacije generalnom sekretaru Jensu Stoltenbergu krajem maja.
Danski premijer Mette Frederiksen je podržao zajedničku izjavu finskih zvaničnika rekavši da bi njegova zemlja „pružila toplu dobrodošlicu“ Finskoj u NATO, jer bi takav potez ojačao alijansu i „zajedničku sigurnost“.
"Danska će učiniti sve za brzi proces pristupa nakon formalne aplikacije", dodao je u objavi na Twitteru.
Očekuje se da Finska i Švedska neće imati problema u procesu pristupanja alijansi.
Obje države su u NATO programu Partnerstvo za mir od 1994. i njegovi partneri s proširenim mogućnostima 20 godina kasnije. Dvije strukture osiguravaju jednostavnu saradnju s NATO-om za zemlje koje nisu dio saveza.
Proces ratifikacije članstva obično traje oko godinu dana, budući da nacionalni parlamenti svih 30 članica NATO-a moraju raspravljati i glasati o tom pitanju, često nakon prve rasprave u odboru.
Ali, visokopozicionirani političari i zvaničnici iz Švedske i Finske posljednjih su mjeseci zauzeti obilaskom raznih NATO prijestonica kako bi zatražili značajno ubrzanje procesa.
Izvor: AP, Reuters