Svakog mjeseca na granice EU dođe oko 300 djece bez pratnje
Tada je bio jedan od protagonista dokumentarnog filma "Igra sjenki" o sudbinama mladih migranata u potrazi za sigurnošću, koju je na kraju našao u Belgiji gdje je dobio azil.
"Jednom sam šest dana hodao po Hrvatskoj, a jednom punih 11 dana. Na slovenskoj granici ulovila nas je policija i pretukla mene i druge dečke koji su bili sa mnom. Molim vas, postupajte sa svim ljudima jednako kao što postupate sa djecom iz Ukrajine i drugih europskih zemalja", apelirao je Sajid Khan na konferenciji za novinare na zagrebačkom Markovom trgu, između zgrada Vlade i Sabora.
Upozorenja na maltretiranje djece
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana izbjeglica nevladine udruge u Hrvatskoj posvetile su djeci izbjeglicama bez pratnje. Ona su na vanjskim granicama Europske unije(EU)izvrgnuta podjednakim maltretiranju, nasilju i nepoštivanju njihovih prava kao i odrasli, upozoravaju nevladine udruge.
"Svjetski dan izbjeglica podsjetnik je svima nama da ovo društvo možemo učiniti otvorenijim, solidarnijim i inkluzivnijim", poručila je Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.
"Upravo zato danas se nalazimo pred hrvatskom Vladom, kako bismo podsjetili da, isto onako kako je naše društvo solidarno, tako i naše politike moraju biti solidarne. Nažalost, politike Republike Hrvatske i dalje su upravo suprotne! Pune su nasilja i kršenja ljudskih prava, pa čak i onih najugroženijih skupina, dakle – djece, i pogotovo djece bez pratnje", upozorila je aktivistica.
Koliko djece bez roditelja stiže do granica EU?
Sajid Khan i sirijski Kurd Jano neki su od likova dokumentarca "Igra sjenki", a s njima je u Zagrebu i jedna od autorica filma Eefje Blankenvoort, koja je četiri godine pratila sudbinu desetoro djece koji su pokušavali ući u Europsku uniju, i na kraju uspjeli.
"Mnogo je djece koja u ovom trenutku hodaju prašumama na svom putu, koja se suočavaju sa istim problemima, sa istim nasiljem na granici kakva su i oni iskusili. Zato smo ovdje. Zato su oni ovdje da dignu svoj glas, jer oni su pronašli sigurnost, ali mnoga djeca nisu. I zato putujemo Europom", kaže redateljica.
Zbog svih ljudskih priča kojima je svjedočila, ona je pokrenula i peticiju koju su prošlog tjedna predali Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, kojom traže poštivanje prava djece, odnosno Konvencije o pravima djeteta.
"Upravo dolazimo iz Bruxellesa gdje su oni govorili pred Europskim parlamentom i članovima Europske komisije i upozorili ih da krše pravila koja su sami postavili", podvlači Blankenvoort.
Svaki mjesec na granice Europske unije stiže oko 300 djece bez pratnje. Načešće dolaze iz Afganistana, Sirije i Iraka.
Peticija traži od europskih institucija da omogući djeci podnošenje zahtjeva za azil na siguran način te mogućnost da djeca zahtjev za azil podnesu u rubnim državama EU, i nakon toga budu sigurno prevedena u druge zemlje, kako ne bi morala sama nastaviti opasno putovanje.
Postupak odobravanja azila mora više pažnje posvetiti djeci, njihovom suočavanju s traumama i bržem spajanju obitelji, navodi se među ostalim u peticiji.
Spajanja obitelji zna potrajati i po nekoliko godina
Na granice EU djeca najčešće dolaze iz Afganistana, Sirije i Iraka. To je bio i razlog da Centar za mirovne studije naglasak ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica stavi na djecu izbjeglice bez pratnje.
Spajanje sa njihovom obiteljima dodatni je problem, iako ta opcija postoji u međunarodnom pravu.
"U praksi je ta mogućnost vrlo često ograničena. Proces spajanja obitelji ponekad zna potrajati i po nekoliko godina, a kada govorimo o djeci koja na samom putu postanu punoljetna, što se vrlo često događa, oni više ta prava ne uživaju. Iako – budimo realni – netko je sa 18 godina starosti itekako i dalje dijete", tvrdi Sara Kekuš.
Međutim, svi migranti imaju problema u Hrvatskoj. Nevladine udruge upozoravaju na redovite i vrlo nasilne pushbackove (odvraćanja) migranata koje hrvatska polcija vraća nazad u Bosnu i Hercegovinu.
Jedan od "junaka" filma doživio je to pedeset puta! Također, iako im domaći i međunarodni propisi to nalažu, hrvatska policija odbija od migranata zaprimiti zahtjev za azilom ili međunarodnom zaštitom, bilo na samoj granici, bilo u dubini hrvatskog teritorija.
Tako se tek rijetki uspiju izborit za status tražitelja azila u Hrvatskoj. Sada ih je tristotinjak, a brojka se ne mijenja bitno tijekom godina.
"Ta brojka bi vjerojatno bila znatno veća da se osobama omogućuje traženje azila - kako na samim granicama, tako i u dubini hrvatskog teritorija", kaže Sara Kekuš.
Međutim i kada dobiju status, problemi ne prestaju.
"Od dugotrajnosti čitavog procesa odobravanja azila, koji vrlo često traje i pune dvije godine, do integracije u hrvatsko društvo, što i dalje na razini sustava ne funkcionira potpuno", pobraja Kekuš.
Tek rijetki uspiju izborit za status tražitelja azila u Hrvatskoj
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i ured UNHCR-a u Hrvatskoj u priopćenju povodom Svjetskog dana izbjeglica upozorili su da su djeca izbjegla iz svojih domova posebno ranjiva.
Stoga im je potrebno osigurati najveći mogući stupanj pomoći i zaštite već od prvog prihvata, a treba raditi i na poboljšanju uvjeta smještaja djece, unaprijediti sustav posebnog skrbništva, osigurati dostatan broj prevoditelja i kulturnih medijatora.
Predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj Anna Rich rekla je da je, kada je riječ o dolasku ukrajinskih izbjeglica, od kojih su većina žene i djeca, snažan odgovor koji je uspostavila Vlada, posebno u odnosu na djecu odvojenu od roditelja, primjer kako se može uspostaviti sveobuhvatan sustav osjetljiv na zaštitu i potrebe djece.
"Potičemo Vladu da razmisli o osiguravanju sličnih aranžmana i usluga za svu djecu izbjeglice", poručila je.
Svjetski dan izbjeglica obilježava se 20. lipnja s ciljem podizanja svijesti o teškoj situaciji u kojoj se nalaze ljudi koji su diljem svijeta bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog straha od proganjanja.
Prema podacima UNHCR-a, aktualno je u svijetu 65,6 milijuna prisilno raseljenih osoba.