Film Malagurskog o RS za jedne 'iskrivljivanje istine', za druge 'priča o slobodi'

Dokumentarni film "Republika Srpska: Borba za slobodu" je melem i bajka za srpske nacionaliste. To za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje njemački novinar Danijel Majić koji je ovaj film pogledao u novembru prošle godine u Frankfurtu.

Autor filma je srpski režiser Boris Malagurski, bivši suradnik ruskih medija Russia today i Sputnik. Poznat je po kontroverznim dokumentarnim filmovima "Crna Gora, podeljena zemlja" i "Kosovo, momenat u civilizaciji", koji su izazvali negativne reakcije i zahtjeve za zabranom prikazivanja u ovim zemljama.

Reakcije nisu izostale ni kod posljednjeg filma koji je Malagurski snimao u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini. Online peticiju za zabranu njegovog prikazivanja do sada je potpisalo više od 35.000 ljudi.

Projekcije su u protekla tri mjeseca otkazane u kinima u nekoliko evropskih gradova, pa je film prikazivan na alternativnim lokacijama.

Zabranu prikazivanja tražili su bosanskohercegovački aktivisti i predstavnici dijaspore BiH u Evropskoj uniji (EU), koji u filmu vide provokaciju i iskrivljivanje činjenica.

U sinopsisu na web stranici producentske kuće, čiji je vlasnik Boris Malagurski, navodi se da film donosi priču o "viševjekovnoj borbi srpskog naroda da bude svoj na svome".

Do sada je film prikazan u Banjaluci, nekoliko gradova u Srbiji i pojedinim zemljama EU. Od 9. do 16. januara bit će predstavljen publici u Han Pijesku, Istočnom Sarajevu i drugim gradovima na području bh. entiteta Republika Srpska (RS).

Koji je narativ filma?

Danijel Majić je novinar i urednik iz Njemačke, porijeklom iz BiH, koji je početkom novembra objavio tekst o filmu "Republika Srpska: Borba za slobodu" na Hesenskom javnom servisu, nakon projekcije u Frankfurtu.

Malagurski je citirao dio iz njegove recenzije na web stranci producentske kuće u dijelu rezervisanom za utiske gledatelja.

"I stvarno se mora se reći da film pominje genocid u Srebrenici, čak ga označava kao 'zločin koji se ne može opravdati'. Nema negiranja, za koje Malagurskog kritičari često optužuju", navodi se u citatu koji je objavljen na web stranici.

Majić za RSE kaže da je Malagurski "iskoristio" dio članka koji mu odgovara, dok je izostavio negativne kritike.

"Uzeo je jedino ono što se njemu sviđa, poput dijela gdje se ne negira genocid, a sve drugo izostavio", kaže Majić za RSE.

On naglašava da film estetski podsjeća na turistički, promotivni video Republike Srpske, u kojem narator gledaoce vodi kroz bh. gradove i krajolike.

"No, narativ je nacionalistički. Tu je jednostrana intrepretacija istorije u kojoj Srbi uvijek ispadaju samo žrtve. Ono što tvrdi u najvećem dijelu filma nije toliko zanimljivo kao ono što izostavlja, a to su crne strane istorije srpskog naroda u BiH. Bajke imaju svoje heroje, a u tom filmu heroj je srpski narod", kaže on za RSE.

Film, prema Majićevim riječima, u pravnom smislu ne negira genocid u Srebrenici, jer narator spominje presude koje su ga potvrdile.

"On kaže da je sud u Hagu ustanovio da se radilo o genocidu, ali u drugom dijelu filma spominje se da taj sud strože kažnjava srpske zločine. Također, izostaje kontekst šta se desilo od početka rata i da je prije Srebrenice bilo masovnih zločina", ističe.

Majić dodaje da je dio filma također sniman u Višegradu, na istoku BiH, te da su izostala objašnjenja kakvi su se zločini desili u tom gradu.

Trideset godina od stradanja civila u 'živim lomačama' u Višegradu

"To je vrhunac cinizma", ocjenjuje on.

Malagurski je 2017. godine uradio video "Srebrenica fest", koji je objavila ruska agencija Sputnik Srbija. U tom videu, uoči obilježavanja godišnjice genocida, navodi se, među ostalim, da je "Srebrenica fest 2017, omiljeni praznik bošnjačkih političara".

Snimanje u Srebrenici

Snimanje filma "Republika Srpska: Borba za slobodu" podržano je brojnim donacijama. Novac su, među ostalim, donirale gradske uprave Banjaluke, Bijeljine i Teslića, pokazuju podaci objavljeni na web stranice producentske kuće u vlasništvu Borisa Malagurskog.

Trailer počinje izjavom kontroverznog režisera Emira Kusturice koji kaže: "Biti Srbin znači biti slobodan, i to je ono što drugima smeta".

Sniman je u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini, među kojima su Sarajevo, Višegrad i Travnik.

Pojedini kadrovi su nastali u Srebrenici, na istoku BiH, gdje je 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

Srebrenica: Dokumentovani genocid

Svaka marama ima svoju priču

To je izrevoltiralo porodice žrtava, okupljene u udruženju "Majke Srebrenice" koje su Malagurskog optužile za provokacije, negiranje genocida i iskrivljavanje činjenica o ratu u BiH devedesetih godina prošlog stoljeća.

Istovremeno, otkazivanje u kinima u Austriji inicirali su članovi Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji "Consilium Bosniacum". Oni su uputili pisma gradskim vlastima i predstavnicima kina u Beču, Linzu, Salzburgu i drugim austrijskim gradovima.

"Istina je da ga nisam pogledao. No, imamo ljude koji jesu i vjerujemo im kada kažu da film remeti odnose i ne doprinosi suočavanju sa ratnom prošlošću. Ne može se zabraniti, ali je jasno da ni Austrijanci nisu za bilo šta što produbljuje netrpeljivost", kaže predsjednik Saveza Damir Saračević za RSE.

Šta kaže autor Malagurski?

Boris Malagurski kaže za RSE da su u filmu osuđeni svi zločini i da "nisu istinite tvrdnje da se filmom negira srebrenički genocid".

"Najjače moguće smo osudili, kao najveći pojedinačni čin masovnog ubijanja tokom jugoslovenskih ratova i najgori u Evropi od Drugog svetskog rata. Spomenuli smo presude haškog suda koji to što se desilo u Srebrenici označava kao genocid. I čemu sada i dalje hajka", kaže on.

Na upit RSE da li priznaje ili osporava presudu suda u Hagu kojom je potvrđen genocid u Srebrenici, on kaže da "nije pravnik".

"Ja sam režiser koji prenosi onako kako je izrečeno. Ako imam razloga da sumnjam u bilo šta, uvijek to jasno kažem", ističe on.

Dodaje da film nema politički karakter, niti namjeru produbljivanja etničkih podjela koje su prisutne u BiH nakon ratnih devedesetih.

"Odlučili smo da se bavimo temom Srba zapadno od Drine. Jel' mi nemamo pravo da se bavimo svojom prošlošću i svojom istorijom", kaže Malagurski.

Ističe da kritike dolaze od ljudi koji uopće nisu ni gledali film, nego su dio "antisrpske agende", te zaključuje da je u pitanju "čista mržnja". 

'Sarajevska' promocija filma

Malagurski je prije nekoliko dana objavom na Twitteru najavio "sarajevsku projekciju filma". Uslijedile su brojne reakcije i pozivi gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić da zabrani prikazivanje.

Na web stranici njegove producentske kuće je objavljeno da se film prikazuje u Istočnom Sarajevu, koji se nalazi u entitetu Republika Srpska.

Na projekciju filma Malagurski je pozvao i gradonačelnicu Sarajeva, koja je proteklih mjeseci tražila zabranu prikazivanja u pojedinim evropskim državama.

Karić nije odgovorila na upit RSE za razgovor o filmu, a na poziv Malagurskog je odgovorila objavom na Twitteru u kojoj navodi da se radi o provokaciji.

Insitut za istraživanje genocida iz Kanade pokrenuo je peticiju za zabranu filma "Republika Srpska: Borba za slobodu", koju je do sada potpisalo više od 35 hiljada ljudi.

Inicijatori potpisivanja peticije tvrde da film Borisa Malagurskog revidira bolnu bosanskohercegovačku ratnu historiju od 1992. do 1995. godine i da ponižava žrtve rata.