Nacrt budžeta iranske vlade bilježi nagli rast vojnih i sigurnosnih izdataka
Iranska vlada predstavila je nacrt plana budžeta za narednu perzijsku godinu sa značajnim povećanjem budžeta vojnih, sigurnosnih i propagandnih institucija.
Prema prijedlogu zakona objavljenom 11. januara, budžet Korpusa garde islamske revolucionarne revolucije (IRGC) povećat će se za 28 posto, dok će budžet za državnu radio i televiziju porasti za 42 posto. Budžeti Ministarstva obavještajnih službi i Zatvorske organizacije također su povećani za više od 50 posto.
Nacrt budžeta za perzijsku godinu, koji počinje u martu, dolazi u vrijeme porasta pritiska na zemlju zbog američkih sankcija zbog nuklearnog programa Teherana i kada Iranci preplavljuju ulice protestujući zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini, nemiri obilježeni neviđenim prkosom žena i učenica u onome što se čini najvećom prijetnjom islamskoj vladi od revolucije 1979. godine.
Iranska valuta i ekonomija pogođeni su američkim sankcijama i drugim kaznenim mjerama uvedenim otkako je predsjednik Donald Trump jednostrano povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama 2015. godine. Ostale potpisnice od tada su radile na spašavanju sporazuma, ali razgovori nisu uspjeli postići novi dogovor.
Iranska valuta je 28. decembra oslabila na istorijski najniži nivo u odnosu na američki dolar, sa 1 dolarom u vrijednosti od 440.000 rijala, u poređenju sa 360.000 rijala mjesec dana ranije, prema stranoj berzi Bonbast.com.
Prije početka trenutnog vala protesta, rijal je bio procijenjen na približno 298.200 za američki dolar.
Značajna povećanja budžeta vojnih, sigurnosnih i propagandnih institucija dolazi na račun nekoliko drugih oblasti potrošnje, uključujući plan za smanjenje zagađenja zraka, jedan od najvažnijih problema sa kojima se zemlja suočava.
Vlada u Teheranu planira financirati 12 posto budžeta prihodima od nafte, predviđajući izvoz do 1,4 miliona barela dnevno uz maksimalnu očekivanu cijenu od 85 dolara po barelu.
Reuters je izvijestio da je Iran ponudio popust tri puta veći od Rusije za prodaju nafte kineskim rafinerijama u nadi da će povećati ukupne prihode. Iran je ponudio isporuke u augustu po cijeni od 11 dolara ispod cijene sirove nafte tipa Brent, što je osam dolara manje od cijene koju Rusija nudi Kinezima.
Nakon ruske vojne invazije na Ukrajinu krajem februara 2022. godine, ruska nafta je pogođena sankcijama zapadnih zemalja, primoravajući je da traži nova tržišta.
Slabljenje iranske valute ubrzano je sve slabijim nadama u oživljavanje značajnog nuklearnog sporazuma iz 2015. između Teherana i globalnih sila koje su ukinule većinu međunarodnih ekonomskih sankcija u zamjenu za ograničenja nuklearnog programa Teherana.
Pregovori o ponovnom oživljavanju sporazuma nastavljeni su u aprilu, ali su od tada kasnili zbog zapadnih optužbi da Iran nastavlja svoje aktivnosti na nuklearnom obogaćivanju.