Abazović najavio deblokadu Ustavnog suda Crne Gore
Skupština Crne Gore trebalo bi da o sudijama blokiranog Ustavnog suda glasa najkasnije početkom februara, izjavio je premijer Dritan Abazović u nedjelju, 15. januara, nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova Slovenije Tanjom Fajon.
Fajon je u Crnu Goru doputovala u ime Evropske unije (EU), a Abazović je novinarima kazao kako na sastanku nije čuo "da imamo negativne vijesti", odnosno da je moguć prekid pristupnih pregovora Crne Gore sa EU, piše Beta.
"Očekivanja svih su da krajem januara ili eventualno početkom februara imamo sjednicu Skupštine, na kojoj će se glasati o sudijama. Fokus naših partnera iz EU i, vjerujem, svih političkih aktera u zemlji, treba da bude isključivo da izaberemo sudije i učinimo Sud funkcionalnim", rekao je Abazović.
Fajon, koja je u Podgorici boravila drugi put u posljednjih dvadesetak dana, u nedjelju se sastala i s drugim državnim zvaničnicima.
Predsjednik Milo Đukanović objavio je na Twitteru Stalno da "usporavanje i odlaganje povratka Crne Gore na evropski kolosijek mora biti zaustavljeno.
"Potpuna suglasnost o potrebi poštivanja procedura i profesionalnih standarda za izbor sudaca. Od svih sudionika očekujemo odgovorno i žurno postupanje", napisao je Đukanović.
Po nalogu visokog predstavnika Evropske unije (EU) za vanjsku politiku Josepa Borrella, 21. decembra 2022. Crnu Goru je posjetila s ministrom za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksanderom Šalenbergom.
Tada je upozorila da bi EU početkom ove godine mogla razmatrati zaustavljanje pregovora ukoliko Crna Gora ne uspostavi funkcionalne institucije.
Uoči dolaska u Crnu Goru 15. januara, Fajon je saopćila da je uspostavljanje punog sastava Ustavnog suda "prvi korak" koji Crna Gora "treba da napravi da bi se vratila na evropski put".
Ustavni sud Crne Gore je u blokadi od septembra prošle godine, jer nema kvorum za odlučivanje. Parlamentarne partije nemaju dogovor oko izbora sudija i do sada je propalo pet konkursa za sudije tog suda.
Ustavni odbor Skupštine Crne Gore raspisao je 25. decembra 2022. godine novi, šesti javni konkurs za izbor četvoro od sedam sudija tog suda.
Crna Gora ove godine očekuje i vanredne parlamentarne i redovne predsjedničke izbore.
Vlada premijera Dritana Abazovića je i dalje u tehničkom mandatu, iako joj je 20. augusta 2022. izglasano nepovjerenje.
Parlamentarna većina sa 41 od ukupno 81 poslanika, koju čine prosrpski i proruski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA, nisu u zakonskom roku dostavili predsjedniku Milu Đukanoviću potpise podrške za svog kandidata za novog mandatara, Miodraga Lekića.
Evropske 'prijetnje' Crnoj Gori za sada bez odjeka
Stoga je Đukanović odbio da mu dodijeli mandat, nakon čega je parlamentarna većina predložila izmjene Zakona o predsjedniku, kojim se njegove ustavne nadležnosti u oblasti imenovanja mandatara prenose na Skupštinu.
I pored ocjena iz EU, Sjedinjenih Država, te Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Evrope, da je riječ o neustavnoj izmjeni, Zakon su ponovo usvojili u Skupštini, nakon čega je stupio na snagu.
Do sada su organizovana i četiri masovna protesta u Podgorici, čiji su zahtjevi opoziv izmijenjenog Zakona o predsjedniku, dijalog i deblokada Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih izbora.