Hrvatima u Zambiji ponovo odobreno puštanje na uvjetnu slobodu
Sud u Zambiji odobrio je puštanje na uvjetnu slobodu uz jamčevinu osmero hrvatskih državljana osumnjičenih za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, koji su 7. prosinca prošle godine uhapšeni u Ndoli, nedaleko granice sa Demokratskom republikom Kongo.
Oni su posvojili četvero djece iz Konga, za koje su nakon procedure u Hrvatskoj izvađeni i hrvatski dokumenti. Djeca su im nakon hapšenja oduzeta i nalaze se na nepoznatoj lokaciji na skrbi zambijskih vlasti.
Određena im je jamčevina od približno 963 eura po osobi, a sljedeće ročište zakazano je za 1. ožujka.
Razgovor sa biološkim roditeljima jedne od usvojenih djevojčica
Novinar dnevnika "24 sata" Denis Mahmutović, koji se pred 14 dana vratio iz Zambije, uspio je razgovarati sa biološkim roditeljima jedne od četiri posvojene djevojčice. Kako je napisao, oni kažu da su djevojčicu dali na posvojenje jer su siromašni i žele joj bolji život. Kažu da nisu za to primili nikakav novac, i spremni su to posvjedočiti i na sudu.
"Ne čini mi se da su oni – kako se to sada gura po društvenim mrežama i opskurnim portalima – imali bilo kakvu mračnu agendu i da su se planirali na ikoji način financijski okoristiti. Iz svega što sam do sada čuo i naučio o Kongu i kroz razgovor s njima, mislim da su to ljudi koji žive u krajnjoj bijedi i koji su stvarno željeli djetetu omogućiti bolju budućnost od one u Kongu", kaže Mahmutović za Radio Slobodna Europa.
Slučaj je izazvao burne reakcije u Hrvatskoj, pogotovo u desnim i klerikalnim krugovima, koji traže da se izvrši revizija sva 94 slučaja posvajanja iz Konga unazad deset godina.
Koristeći činjenicu da međudržavna posvajanja, osim jednom u policiji, nisu drugdje evidentirana u javnost se plasiraju teze da je to bila obična kupovina, da tko zna gdje su ta djeca sada i da ih se možda koristi za nezakonite svrhe.
Mahmutović se nada da će njegov tekst i svjedočenje bioloških roditelja obuzdati bujicu govora mržnje u hrvatskom javnom prostoru, ali priznaje kako mu realnost koju svakodnevno prati ne ulijeva previše povjerenja.
"One koji žele iskoristiti ovu situaciju za vlastitu političku ili koju drugu populističku promociju argumenti ne zanimaju. Ti ljudi – ne želim navoditi imena jer im ne želim dati na značaju - spremni su gaziti preko metaforičkih ili stvarnih potencijalnih leševa da bi postigli svoje cijeve", upozorava Mahmutović.
On se nada da će uspjeti stupiti u kontakt i sa drugim biološkim roditeljima ove djece.
I Plenković osuđuje govor mržnje
Govor mržnje i stigmatizaciju usvojene djece iz Konga osudio je i premijer Andrej Plenković, u kontekstu sve prisutnijeg govora mržnje u hrvatskom javnom prostoru.
"Govor mržnje dovodi do toga da ta usvojena djeca hodaju danas po cesti, a netko ih vrijeđa, govori im da su ih kuplili ili ukrali, da su oteti njihovim biološkim roditeljima", kazao je Plenković.
Po njegovoj ocjeni, to nije niti normalno niti dopustivo.
"Postaje se na jedan beskrupulozan način enormno agresivan. Ja osuđujem tu agresiju, pogotovo jer se ovdje radi o djeci u vezi koje – koliko se meni čini – nije bilo nikakve namjere za trgovinu, nego se radi o ljudima koji nisu mogli imati djecu. I kada su uscrpili sve mogućnosti koje su mogli, nekako su usmenom predajom došli do toga da bi možda mogli posvojiti dijete iz Afrike", kazao je Plenković 13. veljače.
Prijava zambijskim vlastima da je jedan od osam Hrvata – transrodna osoba
Kada je bivši saborski zastupnik populističkog "Živog zida" Ivan Pernar na društvenim mrežama izvijestio da je obavijestio zambijske vlasti kako je jedan od osmero Hrvata transrodna osoba – koja je promijenila spol iz žene u muškarca, i pritom podsjetio da kongoanski zakon zabranjuje da transrodne osobe posvajaju djecu, pravobraniteljica za djecu Višnja Ljubičić najavila je kaznenu prijavu protiv njega – zbog zločina mržnje i zbog iznošenja osobnih podataka.
"Pozivanje na procesuiranje hrvatskog građanina u drugoj državi koja ima vrlo restriktivna prava dovodi hrvatskog građanina u nepovoljan položaj, gdje mu je zapriječena kazna od 30 godina do doživotnog zatvora, smatramo zastrašujućim te taj je čin moguće prepoznati kao kazneno ili prekršajno djelo", kazala je pravobraniteljica novinarima.
Pernar je odgovorio podnošenjem tužbe protiv nje, protiv svih sudaca koji su na hrvatskim sudovima provodili postupak posvajanja djece iz DR Konga i protiv svih roditelja-posvojitelja takve djece.
Kronologija događaja
Osmero Hrvata uhapšeno je u Ndoli u Zambiji 7. prosinca, pod optužbom na trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata. Demokratska republika Kongo, otkuda su djeca dovedena, zabranjuje međunarodna posvajanja djece – svojih državljana – uz neke iznimke regulirane međudržavnim sporazumima.
Nakon mjesec i po pritvora 23. siječnja odobren im je izlazak iz zatvora uz jamčevinu, a 6. veljače državno odvjetništvo povuklo je optužnicu, a njima je dano 48 sati da napuste Zambiju.
Međutim, 7. veljače iznova su uhapšeni pred ulazak u avion kojim su željeli napustiti Zambiju i iznova pritvoreni - pod istim optužbama. Zajedno s njima ovoga puta uhapšena je i jedna službenica zambijske imigracijske službe, koja je istog dana puštena na uvjetnu slobodu.
U međuvremenu je u Hrvatskoj saborski Odbor za obitelj, mladež i sport nakon sjednice 2. i 3. veljače zatražio reviziju svih međudržavnih posvajanja djece iz DR Konga, i hitnu zabranu svih daljnjih posvojenja iz DR Konga i svih ostalih država koje nisu potpisnice Haške konvencije o posvajanju.
Resorno ministarstvo je odbilo zahtjev za revizijom, a otvorenim pismom se javnosti obratila i grupa roditelja posvojene djece, koji se također protive reviziji međudržavnih posvojenja iz DR Konga.