Iranska vlada predlaže nove mjere za provođenje zakona o hidžabu, uključujući video nadzor

Iranske vlasti predložile su nove mjere za nametanje obaveznog nošenja hidžaba u zemlji. Mjere između ostalih uključuju i korištenje nadzornih kamera za identifikaciju i kažnjavanje onih žena koje se ne pridržavaju kodeksa.

Na javnoj sjednici iranskog parlamenta 14. marta, Bijan Nobaveh, član Komisije za kulturu, otkrio je da je to tijelo predložilo sedam novih mjera u vezi sa hidžabom, koje je u potpunosti podržalo rukovodstvo i o njima raspravljalo na Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Prema novim prijedlozima, fizičko kažnjavanje neće biti dozvoljeno. Umjesto toga, žene koje ne poštuju zakon će biti kažnjene prema unaprijed utvrđenoj tabeli.

Nadzorne kamere će se koristiti za praćenje javnih prostora za žene, a one koje krše zakon će biti naknadno kažnjene mjerama koje uključuju prekid rada mobilnog telefona i internetske veze.

Policija i pravosudni organi biće zaduženi za prikupljanje dokaza i identifikaciju prekršilaca.

Kulturna komisija je saopštila da će vlasnici prodavnica i operateri preduzeća kao što su tržni centri i smeštajni centri biti odgovorni za sprovođenje pravila.

Zvaničnici su nedavno prešli na zatvaranje poslova nekih "prekršitelja", uključujući ove sedmice kada su zatvoreni hoteli Sarai Ameriha i Almas Commercial Shopping Complex u gradovima Kashan i Teheran jer poslodavci nisu poštovali pravilo o obaveznom hidžabu.

Hidžab, marama za glavu koje nose muslimanke, postala je obavezna u javnosti za iranske žene i djevojčice starije od devet godina nakon Islamske revolucije 1979. godine.

Mnoge Iranke su se godinama oglušile o pravilo u znak protesta i pomjerile granice onoga za što zvaničnici kažu da je prihvatljiva odjeća.

Dugo tinjajuće tenzije su proključale prošlog septembra nakon što je u pritvoru umrla Mahsa Amini, privedena zbog kršenja pravila nošenja hidžaba.

Desetine hiljada Iranaca preplavilo je ulice širom zemlje u znak protesta.

Žene, pa čak i učenice, pokazale su prkos bez presedana u nemirima, koji se smatraju jednom od najvećih prijetnji islamskoj vladi od revolucije 1979. godine.

Kao odgovor, vlasti su pokrenule brutalni obračun protiv neslaganja, pritvarajući hiljade i izričući stroge kazne, uključujući smrtnu, demonstrantima. Grupe za ljudska prava kažu da je više od 500 ljudi poginulo u protestima.