Francuzi na ulicama zbog reforme po kojoj će u penziju ići sa 64, a ne 62 godine

Francuski sindikati organizirali su 23. marta nacionalne proteste protiv reforme mirovinskog sistema, devete od januara i prvi poslije nedavnog usvajanja zakona.

Ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin izjavio je da je širom zemlje biti raspoređeno dodatno 12.000 policajaca i žandara, od kojih 5.000 u Parizu.

Darmanin je ponovio da u Francuskoj postoji sloboda izražavanja, ali ne i pravo da se na uličnim protestima prave neredi i incidenti.

Uprava francuskog civilnog vazduhoplovstva zatražila je od aviokompanija da danas otkažu oko 30 posto svojih letova na pariškom aerodromu Orli i 20 posto na drugim aerodromima.

Kompanija Air France saopćila je da će zadržati sve letove na dugim relacijama posebno na međunarodnom pariškom aerodromu Roissy-Charles de Gaulle.

Očekuje se da će biti poremećen i željeznički saobraćaj.

Sindikati koji organiziraju proteste saopćili su u srijedu, poslije intervjua predsjednika Emmanuela Macrona, da su razočarani i dodali da je predsjednik Francuske pokazao "prezir prema milionima demonstranata".

Predsjednik Francuske izjavio je da bi u narodu nepopularna reforma penzija trebalo biti provedena do kraja godine i da je spreman biti nepopularan zbog toga.

Macron je u intervjuu francuskim televizijama TF1 i France 2 rekao da je reforma neophodna i da je ne provodi iz zadovoljstva.

"Ja ne tražim da ponovo budem izabran. Između kratkoročnih anketa o popularnosti u javnosti i općeg interesa zemlje, biram interes zemlje", rekao je Macron i dodao da je spreman zbog toga biti nepopularan.

Francuzi i dio opozicije su nezadovoljni jer reforma predviđa pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

Macron je u utorak odbacio rekonstrukciju vlade, raspuštanje parlamenta i raspisivanje referenduma o reformi penzija. Francuski predsjednik je rekao da ima povjerenje u premijerku Elisabeth Borne, koja je nedavno iskoristila ustavno pravo za usvajanje zakona o reformi penzija bez glasanja u parlamentu.

Zbog toga su zastupnici opozicije podnijeli dva prijedloga o nepovjerenju vladi, koja nisu prošla u parlamentu. To se i očekivali jer Macronova koalicija ima relativnu većinu i za zakon je imala podršku nekih opozicionih stranaka, među kojima je tradicionalna desničarska stranka Republikanci.