Zbog čega tenzije u Jeruzalemu podstiču nemire širom regiona?

Izraelska policija ispaljuje suzavac i gumene metke na Palestince koji gomilaju kamenje i vatromet unutar jednog od najspornijih svetih mjesta na Zemlji. Nasilje se širi Izraelom i okupiranom Zapadnom obalom, a militanti čak iz Gaze i Libana odgovaraju raketama.

Slične tenzije 2021. prerasle su u jedanaestodnevni rat u Gazi. Nasilje na svetom mjestu 2000. godine izazvalo je petogodišnju palestinsku pobunu i žestoki napad izraelske vojske na okupiranim teritorijama. Jedan od prvih većih izbijanja jevrejsko-arapskog nasilja dogodio se u starom gradu u Jeruzalemu u proljeće 1920. godine, u onome što je postalo poznato kao Nebi Musa nemiri.

Šta je to sa Jeruzalemom? Šta je to sa kompleksom na vrhu brda u srcu Starog grada koji je muslimanima poznat kao Plemenito utočište, a Jevrejima kao Brdo hrama?

Sveto mjesto i za muslimane i za Jevreje

Plemenito svetište, dom džamije Al-Aksa i kultne zlatne Kupole na stijeni, treće je najsvetije mjesto u islamu. To je ujedno i najsvetije mjesto za Jevreje jer je bilo mjesto biblijskih hramova.

Rimljani su uništili Drugi hram 70. godine nove ere, a ostao je samo Zapadni zid. Džamije su izgrađene stoljećima kasnije.

Susjedni Jordan je kao čuvar lokacije, kojom upravlja islamska zadužbina poznata kao Vakuf. Mjesto je otvoreno za turiste u određeno vrijeme, ali samo muslimanima je dozvoljeno da se tamo mole. To je prema neformalnim pravilima uspostavljenim nakon bliskoistočnog rata 1967. godine u kojem je Izrael zauzeo istočni Jeruzalem gdje se nalazi svetište, kao i Zapadnu obalu i pojas Gaze. Izrael, Jordan i muslimanske vjerske vlasti pomogli su u postavljanju pravila, poznatih kao status quo. Zapadni zid je najsvetije mjesto gdje se Jevreji mogu moliti.

Zbog čega dolazi do nasilja?

Palestinci na to sveto mjesto gledaju kao na posljednji ostatak svoje domovine koji nije pod potpunom izraelskom kontrolom i strahuju da Izrael planira jednog dana preuzeti to mjesto ili ga podijeliti.

Izraelski zvaničnici kažu da nemaju namjeru da menjaju status quo koji je vladao na tom mjestu od 1967. Ali zemljom trenutno upravlja najveća desničarska vlada do sada u istoriji te zemlje, sa vjerskim ultranacionalistima na visokim položajima.

Posljednjih dana Palestinci su se zabarikadirali unutar džamije Al-Aksa, sa kamenjem i petardama, tražeći pravo da se tamo mole preko noći. Izrael je to u prošlosti dozvoljavao samo tokom posljednjih 10 dana muslimanskog svetog mjeseca Ramazana.

Palestinci takođe kažu da nastoje spriječiti religiozne Jevreje da vrše ritualno klanje životinja na tom mjestu. Izrael zabranjuje drevnu praksu, ali jevrejski ekstremisti su pozvali da se ona oživi, nudeći novčane nagrade onima koji to pokušaju.

Posljednjih godina grupe religioznih i nacionalističkih Jevreja u pratnji policije u većem broju posjećuju kompleks i drže molitve prkoseći dugogodišnjim pravilima. Palestinci na česte posjete i pokušaje molitve Jevreja gledaju kao na provokaciju, koja često izaziva svađe ili ozbiljnije nasilje.

Ove godine, Ramazan i jevrejski veliki praznik Pesah se preklapaju, sa velikim brojem Jevreja koji hrle na to mjesto u posjete koje policija obično omogućava u ranim jutarnjim satima nakon što nasilno istjera Palestince.

Neki Izraelci kažu da bi ovo mjesto trebalo biti otvoreno za sve vjernike. Palestinci odbijaju, bojeći se da bi to otvorilo put Izraelu da preuzme punu kontrolu nad njim.

Zašto je Jeruzalem važan Izraelcima i Palestincima?

Izrael vidi Jeruzalem kao svoju "ujedinjenu, vječnu" prijestonicu. Istočni Jeruzalem, koji je Izrael zauzeo 1967. godine, uključuje Stari grad, s glavnim mjestima koja su sveta za Jevreje, kršćane i muslimane.

Palestinci žele istočni Jeruzalem, Zapadnu obalu i Gazu za svoju buduću državu, s tim da bi istočni Jeruzalem služio kao njihov konačni glavni grad. Izrael je anektirao istočni dio grada u potezu koji nije međunarodno priznat.

Sudbina istočnog Jeruzalema i njegovih svetinja jedno je od najtežih pitanja u mirovnom procesu, koji je zaustavljen prije više od jedne decenije.

Jevreji rođeni u istočnom Jeruzalemu su državljani Izraela, dok Palestinci iz istočnog Jeruzalema dobijaju oblik stalnog boravka koji se može opozvati ako žive van grada duži period. Oni mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo, ali to je dug i neizvjestan proces i većina odlučuje da to ne učini jer ne priznaje izraelsku kontrolu.

Izrael je izgradio jevrejska naselja u istočnom Jeruzalem u kojima živi oko 230.000 ljudi. Procjenjuje se da u istočnom Jeruzalemu živi oko 360.000 Palestinaca. Izrael je također ozbiljno ograničio rast palestinskih četvrti, što je dovelo do prenaseljenosti i neovlaštene izgradnje hiljada kuća koje su u opasnosti od rušenja.

Jevrejski doseljenici su takođe nastojali da izbace desetine palestinskih porodica iz njihovih domova u susjedstvu, u i oko Starog grada. Decenijama duga pravna kampanja za deložaciju palestinskih porodica iz kvarta Sheikh Jarrah kulminirala je noćnim protestima 2021. godine, doprinoseći tenzijama koje su zapalile trogodišnji rat u Gazi. Te deložacije su kasnije stavljene na čekanje.

Amnesty International, Human Rights Watch i izraelska grupa za ljudska prava B’Tselem ukazali su na diskriminatornu politiku u istočnom Jeruzalemu, u izvještajima u kojima se tvrdi da je Izrael kriv za međunarodni zločin aparthejda. Izrael odbacuje te optužbe, tvrdeći da se stanovnici Jeruzalema tretiraju jednako.

Zašto se nasilje u Jeruzalemu širi regionom?

Mnogi muslimani vide nasilje u Al-Aksi kao napad na vjeru. To predstavlja snažan poziv za okupljanje političkih frakcija i naoružanih grupa širom regije, koje krive ne samo Izrael, već i sve veći broj arapskih muslimanskih vladara koji su sklopili mir s njim.

Palestinska militantna grupa Hamas, koja vlada Gazom, više puta je pozivala na novu intifadu ili ustanak, poput one koju je pokrenula posjeta izraelskog političara Al-Aksi 2000. godine.

Ove sedmice palestinska grupa Islamski džihad u Gazi i palestinski militanti u Libanu ispalili su rakete na Izrael u znak solidarnosti sa vjernicima. Protesti su održani na okupiranoj Zapadnoj obali i u arapskim zajednicama unutar Izraela.

Jordan i druge arapske nacije koje imaju prijateljske veze s Izraelom osudile su njegove akcije na svetom mjestu. Isto tako i Palestinska uprava, koja sarađuje s Izraelom po pitanjima sigurnosti.

SAD i EU takođe su osudile nasilje i pozvale na suzdržanost, dok su poručile da Izrael ima pravo da se brani.