Formiran predmet protiv glavnog tužioca BiH, Kajganić neće komentarisati odluku
Protiv Milanka Kajganića, glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine formiran je predmet u Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.
Predmet je formiran zbog Kajganićeve izjave o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) 14. aprila.
Predmet je formiran po službenoj dužnosti.
"'Imamo situaciju sada u javnosti da se smatra da je donesen novi zakon, da taj zakon zabranjuje samo negiranje genocida, i da svaka polemika oko toga da li je negdje bio genocid ili nije bio genocid predstavlja krivično djelo. To nije u skladu sa Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Do sada smo dobili 60-70 prijava'', izjavio je Kajganić gostujući na Radio televiziji Republike Srpske, 13 aprila.
Kajganić je za RSE izjavio da "nema namjeru komentarisati odluke kabineta disciplinskog tužioca".
"Izjava se odnosila na pojašnjenje obilježja predmetnog krivičnog djela iz Krivičnog zakona BiH, na pitanje novinara koje je glasilo:'…nametnuti zakon prijeti da veže ruke advokatima, novinarima, istoričarima?", naveo je Kajganić za RSE.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko (Incko), koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je krajem jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Prema zakonu, negiranje zločina genocida, ali i drugih zločina za koje postoje presude međunarodnih sudova i Suda BiH, kažnjivo je od tri mjeseca do tri godine zatvora.
Kajganić je i govoreći o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za fukcionisanje javne vlasti u RS, izjavio da je Ustavni sud donio privremenu mjeru i suspendovao primjenu spomenutog zakona, ali da "tom mjerom Ustavni sud BiH nije zabranio bilo kome bilo koje aktivnosti".
''Ustavni sud je u navedenom zakonu donio privremenu mjeru, i tom privremenom mjerom je suspendovao primjenu navedenog zakona, dok ne odluči o meritimu – da li je zakon u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine ili nije. Ako Ustavni sud bude zabranio i ako rješenje dostavi Tužilaštvu BiH da je nekome zabranio određene aktivnosti, i da je taj neko se ogluši na mjeru Ustavnog suda, Tužilaštvo će reagovati po službenoj dužnosti. Do sada ga nismo dobili'', rekao je on.
Ustavni sud BiH stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, a ranije ga je suspendirao Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Prema tom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima.
To je u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud i OHR ranije su presudili da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.