Raste broj zaraženih šugom u Sjevernoj Makedoniji
Kada je Marko iz Skoplja prošlog mjeseca osetio svrab na koži, nije ni pomislio da ima šugu. Ali kada je svrab postao nepodnošljiv, potražio je medicinsku pomoć.
Porodični ljekar je posumnjao na alergijsku reakciju, ali nakon što mu propisana terapija nije pomogla, a svrab po noći postao nepodnošljiv, Marko je potražio pomoć dermatovenerologa.
"Nakon dužeg perioda patnje i nepodnošljivog svraba po cijelom tijelu, dermatolog mi je dijagnosticirao šugu. Nisam mogao vjerovati da sam u današnje vrijeme tako nešto 'zakačio'. Najstrašnije je što ne znam kako sam se zarazio, a imam bolest za koju sam mislio da je prošlost", kaže Marko.
U posljednja dva mjeseca, u jednom do dva slučaja dnevno u Sjevernoj Makedoniji, kožni ljekari su dijagnosticirali šugu, bolest za koju se vjerovalo da je prošlost.
Posljednji izvještaj Instituta za javno zdravlje pokazuje da su prošlog mjeseca u Sjevernoj Makedoniji registrovana 32 slučaja šuge.
Doktori pretpostavljaju da je taj broj mnogo veći, jer se mnogi pacijenti ne javljaju ljekaru, a slučajevi se ne prijavljuju zbog sramote i stigmatizacije u našem društvu. Veliki dio zaraženih uspijeva sam kupiti kremu koja im ublažava simptome, bez odlaska ljekaru.
Šta je šuga?
Šuga je zarazna bolest koju uzrokuje parazit. To je zapravo stanje iritacije kože.
Manifestacija bolesti je od toksičnih agenasa i tvari koje parazit oslobađa. Paraziti se šire bliskim kontaktom sa zaraženom osobom, korištenjem zajedničkih peškira, posteljine i drugih ličnih stvari. Češće se razboli nekoliko članova porodice.
Bolest se može prenijeti i prije pojave prvih simptoma. Najčešći znakovi šuge su svrab, a kod dojenčadi moguća je pojava plikova i bubuljica koje maskiraju kliničku sliku.
Period inkubacije je četiri do osam sedmica kada tijelo razvije osjetljivost na parazite, njihova jajašca i izmet. Parazit iritira nervne završetke, zbog čega se javlja nepodnošljiv svrab, posebno noću. Sam svrab dodatno iritira kožu i može dovesti do sekundarnih promjena na koži.
Doktor: Nije u pitanji higijena
Ova bolest je bolest svih ljudi, bez obzira na društveni status, pol i godine, kaže doktor Dejan Filipović sa Univerzitetske klinike za dermatovenerologiju u Skoplju. Iako se najčešće javlja na mjestima gdje je velika učestalost ljudi, kao što su bolnice, zatvori, dječiji domovi ili starački domovi, svako može dobiti šugu.
Filipović kaže da Klinika svakodnevno ima jednog do dva pacijenta sa dijagnostikom ove bolesti. No, iako je broj zaraženih porastao, on uvjerava da nije riječ o ozbiljnoj bolesti.
"Svako može dobiti šugu (šugu). Ne radi se o tome da li održavate higijenu ili ne. Kupanje je uzaludno ako ste bili u kontaktu sa osobom koja ima šugu. Prenos je koža na kožu, ali uz duži kontakt. Imali smo slučajeve da se osoba zarazila iz aviona, ako je tamo sjedio zaraženi, a na dužim letovima ti paraziti iz tkanine znaju da uđu u drugu tkaninu i da se zaraze", kaže doktor Filipović.
Doktor ukazuje da za ovu zaraznu bolest ne postoji prevencija , ali da je kada se pojave simptomi najbolje odmah otići ljekaru.
"Jedan od načina prevencije je kada, na primjer, odete u ljetnikovac u kojem niko nije dugo boravio, da ga prozračite, očistite dušeke i operete odjeću i posteljinu. Sami paraziti se ne uništavaju prskanjem hemikalija, već umiru na temperaturi od 50 stepeni. I zato je dovoljno veš oprati kipućom vodom ili dušeke izneti na sunce", preporučuje dr Filipović.
Kod osoba koje su prvi put imale kontakt sa ovom bolešću, period inkubacije je od četiri do osam sedmica, a kod onih koji su već imali kontakt, period inkubacije je kraći i nastupa za osam dana.
Dermatolozi apeluju da se sve osobe koje su imale blizak kontakt sa zaraženom osobom istovremeno leče, čak i ako nemaju simptome, terapijom koju propisuje lekar. Nakon date terapije, svrab se povlači u periodu od nekoliko dana do nekoliko sedmica.
Pored pojave šuge, najnoviji izvještaj Instituta za javno zdravlje ukazuje da su tokom marta u Sjevernoj Makedoniji najčešće registrovana akutna zarazna bolest ovčije boginje sa ukupno 911 prijavljenih slučajeva. Na drugom mjestu po broju prijavljenih slučajeva u martu su enterokolitis, sa 168 slučajeva.
U martu mjesecu prijavljeno je 185 slučajeva oboljelih od crijevnih bolesti. U toku marta meseca Zavod za javno zdravlje nije zaprimio nijednu prijavu epidemije zarazne bolesti.