Dvije i po godine nakon potresa za obnovu u Hrvatskoj fali radnika
Dvije i po godine od potresa koji je pogodio šire područje Petrinje i tri mjeseca od imenovanja trećeg ministra graditeljstva za to vrijeme, stvari su se pomakle s mrtve točke.
Obnova se posljednjih mjeseci intenzivirala, ali usko grlo je nedostatak kadrova, pogotovo kvalificiranih, kažu za Radio Slobodna Europa (RSE) sa petrinjskog područja pogođenog katastrofalnim potresom pred dvije i po godine.
"Vidi se pomak. Iskreno, radi se tu nešto, ali i dalje je to nedovoljan broj. Mislim da je jako veliko pitanje radna snaga tako da, koliko bi god oni to i htjeli, jednostavno nemaju koga angažirati. Ali u gradu (Petrinji, op. EZ) počela je općina da se radi, zgrada suda, hrpa stvari," kaže aktivist Srpskog narodnog vijeća za područje Petrinje Milan Ivanić.
On kaže kako je problem sa radnom snagom višestruk. Nema domaćih koji mogu raditi, jer mnogo se ljudi iz tog kraja iselilo s obiteljima u zapadnoeuropske zemlje za boljom egzistencijom. A sada je na gradilištima i do 50 posto radnika porijeklom iz Azije, i mnogima među njima primijeti se da nemaju iskustva sa građevinskim poslovima, kaže Ivanić.
Isti je problem i po selima. Ivanić je iz Moštanica, sela na cesti od Petrinje prema Hrvatskoj Kostajnici.
"Po selima ovdje – onako, onako... Znači - ono što je započeto. Ima par novih gradilišta ali mislim da je i ovdje veliki problem radna snaga. Ovdje konkretno kod mene u selu – po tome vidim da je problem – čeka se jedne te iste ljude bukvalno na deset mjesta. Ovdje za temelje, tu čekaju sa kućom da završe temelje pa da idu dalje, tako da vidim da i tu dosta škripi s radnom snagom", opisuje naš sugovornik.
On je svakodnevno na terenu i nije vidio da je negdje nedavna poplava nanijela nove štete, povrh onih koje je nanio potres pred dvije i po godine.
Do kraja ljeta svi van iz kontejnera
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Branko Bačić obišao je u utorak 23. svibnja radove obnove i postpotresne sanacije u Sunji i Petrinji. Jedni od najvećih stradalnika spore obnove bili su ljudi koji su u potresu ostali bez svojih domova, i već su dvije zime proveli u kontejnerskim naseljima i kamp-prikolicama. U Petrinji u kontejnerskim naseljima živi šezdesetak obitelji.
"Do kraja ljeta ćemo zbrinuti sve naše sugrađane u kontejnerskim naseljima, a ubrzat ćemo i obnovu privatnih kuća", najavio je Bačić. Za one u kontejnerskim naseljima predviđeno je više modela.
"Jedan od tih modela su višestambene zgrade, njih osam, koje se grade u Petrinji i koje će do zime biti dovršene. Jedan dio njih ćemo tamo useliti", kaže ministar.
Za Petrinjce koji su u potresu ostali bez krova i žive u kontejnerskim naseljima, a nemaju pravo na obnovu jer nisu živjeli u vlastitoj nekretnini, u postupku je nabava niskoenergetskih drvenih montažnih kuća.
"One će u svakom slučaju biti primjereniji i prikladniji smještaj od kontejnera", poručuje ministar.
Po građevince, ako treba, i preko granice
Bačić je novinarima kazao kako Ministarstvo nije zadovoljno dinamikom radova nekih izvođača, s kojima će se u četvrtak održati sastanak kako bi ih se upozorilo na preuzete rokove.
"U proteklih mjesec i pol 14 javnih nabava, s ukupno 141 gradilištem, moralo je biti poništeno. Zbog toga je velika potražnja za građevinskom operativom, a ako se ne pronađe u zemlji, morat će se angažirati izvođači iz inozemstva", najavljuje ministar.
On se pohvalio i da je, 50 dana prije krajnjeg roka od 30. lipnja, iskorišteno čak 110 posto od osiguranih 390 milijuna eura nepovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, koje je Hrvatska dobila od EU nakon potresa.
Koliko je utrošeno, što se planira?
Prema podacima koje je 19. svibnja ministar Bačić predstavio na susretu sa građevinarima u Zagrebu, do sada je na obnovu nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji (Sisak, Petrinja, Glina, Hrvatska Kostajnica i dr.) ukupno potrošeno 513,5 milijuna eura. Od toga je 346 milijuna iz Fonda solidarnosti Europske unije, 163 milijuna eura iz državnog proračuna i 4,5 milijuna eura izvanproračunski korisnici.
U tijeku je pregled dokumentacije pristigle na zaključeni natječaj za nabavu 500 niskoenergetskih drvenih montažnih kuća. Na potresom pogođenom području planirana je izgradnja 36 višestambenih zgrada s 670 stanova iz proračunskih sredstava, kao i obnova javnih institucija, privatnih kuća i infrastrukture.
Potres iz 2020. godine
Potres jačine 6,2 po Richterovoj ljestvici 29. prosinca 2020. godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska, a osjetio se i u Sloveniji, te Bosni i Hercegovini. Dan ranije područje je pogodio nešto slabiji potres. U potresu 29. prosinca smrtno je stradalo osam osoba, a oštećeno je više od 40.000 kuća i zgrada.
Ukupna procijenjena vrijednost šteta iznosi 5,6 milijardi eura.
Osim infrastrukturnih oštećenja, glavni potres i još 5.000 naknadnih potresa nakon njega otvorili su i 149 urušenih vrtača, 16 klizišta i 14 likvefakcijskih zona.
Zaprimljeno je ukupno 41.676 prijava štete, a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95,21 posto). Njih 4.886 označeno je crvenim oznakama – za rušenje, opasno po život, 8.812 sa žutim - potrebne ozbiljne popravke i i 26.215 objekata sa zelenom oznakom – sigurno za stanovanje, potrebne tek manje popravke.