Skupština RS pozvala na bojkot Parlamenta BiH ako ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu
Narodna skupština Republike Srpske je usvojila zaključke u kojima, između ostalog, pozivaju predstavnike ovog bh. entiteta da se povuku iz rada državnog Parlamenta ukoliko ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH).
Među zaključcima usvojenim na sjednici 21. juna u Banjaluci je i usvajanje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, ukoliko se, kako navode, nastavi njegovo "neustavno djelovanje".
Deset zaključaka koje su usvojili poslanici u parlamentu ovog bh. entiteta prenosimo u cijelosti:
RS je opredjeljena za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje njen ustavnopravni položaj, kao jednog od dva entiteta u sastavu BiH.
Osuđujemo neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, kojim se erodira ustavnopravna pozicija RS, a posljedično i ustavna pozicija BiH i svih njenih građana.
Ukoliko Ustavni sud BiH nastavi svoje neustavno djelovanje Narodna skupština RS će biti primorana da donosi odgovarajuće zakone kojim se takvo postupanje neutrališe.
Tražimo od svih predstavnika RS u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština RS.
Ukoliko se Parlamentarna skupština BiH ogluši o zahtjeve predstavnika RS da se pristupi usvajanju Zakona o Ustavnom sudu BiH i Zakona o izboru sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, pozivamo sve predstavnike RS da se povuku iz njihovog rada dok se ovi zakoni ne usvoje.
Zadužuje se Vlada i Ministarstvo pravde RS da pripreme Nacrt zakona o Ustavnom sudu BiH, sa posebnim osvrtom na izbor sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, koji će poslužiti predstavnicima RS u institucijama BiH kao osnove za pokretanje postupka njihovog usvajanja.
Pozivamo Ustavni sud BiH da ukine svoju odluku o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH. Zadužuje se Vlada i Ministarstvo pravde RS da pripreme Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS i da ga upute u skupštinsku proceduru ukoliko se nastavi neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH. Ovim zakonom se treba riješiti i pitanje pravne zaštite lica koja bi bila izložena eventualnom krivičnom gonjenju zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH.
Pozivamo Ustavni sud RS da obavijesti najviše ustavne organe RS o problemu neustavnog djelovanja Ustavnog suda BiH i da pripremi mišljenja i prijedloge za donošenje potrebnih zakona i za preduzimanje drugih mjera radi obezbjeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana.
Ovi zaključci će biti upućeni Predsjedniku, Vladi i Ustavnom sudu RS, Parlamentarnoj skupštini, Predsjedništvu, Savjetu ministara i Ustavnom sudu BiH i predstavnicima RS u institucijama BiH.
Ovi zaključci stupaju na snagu narednog dana od dana donošenja.
Zaključke koji stupaju na snagu 22. juna je izglasala skupštinska većina, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke na čijem je čelu Milorad Dodik.
Dan ranije, predstavnici te iste većine su na konferenciji za novinare prijetili bojkotom Ustavnog suda BiH, nakon što je ova pravosudna institucija odlukom od 19. juna svojom odlukom spriječila moguće blokade iz RS.
Tada je Milorad Dodik dao rok Ustavnom sudu BiH do 23. juna u podne da povuče izmjene pravilnika, te da će u suprotnom pokrenuti proceduru usvajanja zakona o nepriznavanju odluka Ustavnog suda u RS.
On je istakao da je ovaj sud promjenom načina odlučivanja narušio konstitutivnost naroda i ravnopravnost entiteta.
Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda BiH 19. juna izbrisan je član pravilnika, kojim je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati "najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije".
Ustavni sud ostaje bez sudija iz RS jer je Miodrag Simović otišao u penziju a Narodna skupština RS nije izabrala novog sedam mjeseci, dok je Zlatko M. Knežević najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju.
Parlament RS je u aprilu ove godine usvojio zaključak kojim poziva Kneževića da podnese ostavku te, između ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Ovo pravosudno tijelo čini devet sudija, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).
Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.