Kršenje javnog reda i mira i lažne vijesti na 'sarajevskom internetu'
Zbog brojnih prigovora da ugrožava slobodu govora i medija, zaustavljen je nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u skupštini Kantona Sarajevo, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ministar unutrašnjih poslova Admir Katica.
"Formirali smo radnu grupu koja će dopuniti ovaj nacrt u dijelu o kojem se u javnosti najviše raspravljalo. To je dio koji se odnosi na prekršaje na internetu, koji je prvi put definisan kao javno mjesto. Treba te odredbe ponovo definisati", rekao je Katica, čije ministarstvo je predlagač ovog zakona.
Nacrtom zakona je predviđeno da internet bude tretiran kao javne prostor.
Uz to, predviđene su visoke novčane kazne novinarima i medijskim kućama za objavljivanje i prenošenje lažnih vijesti, kao i kazne za vrijeđanje morala, te ometanje ili omalovažavanje javnih organa. Među kaznama je ovim nacrtom predviđena i zabrana javnog istupanja i obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.
Zbog toga su ovaj nacrt zakona kritikovale brojne domaće i strane organizacije, kao što su OSCE i Transparency International.
Uporedili su nacrt ovog zakona s pokušajima vlasti u entitetu Republika Srpska da disciplinuje medije kroz uvođenje klevete u krivični zakon te propisivanje visokih novčanih kazni za "uvredu časti i ugleda".
Motivi za donošenje novog zakona o prekršajima
Katica kaže da će predlagač zakona doraditi kritikovane članove u nacrtu, ali da "ostaje temeljno opredjeljenje da se kazni nedolično ponašanje ljudi i na internetu", te da se pronađe način da se zaštite građani i uvede red na internetu, kao i na ulicama.
"Dakle u slučaju nasilničkog ponašanja prema našim građanima, prema novinarima, prema raznim aktivistima. Mi želimo te ljude da zaštitimo i naći ćemo načina da to bude tako", kaže Katica.
Dodaje da su sarajevski policajci osposobljeni da kažnjavaju prekršaje na internetu predviđene nacrtom zakona, poput širenja lažnih vijesti. Kaže da je apsurdno tvrditi da se radi o ograničavanju slobode govora, kao što je u slučaju kriminalizacije klevete u entitetu Republika Srpska.
"Kod nas kleveta ostaje u građanskoj oblasti i neće nikakve promjene po tom pitanju biti. Također, ovdje kao što vidite postoji spremnost za razgovor i promjene stvari kako bismo ih poboljšali", kaže Katica.
Dodaje da ne zna kada će se korigovani nacrt ponovo naći u skupštinskoj proceduri, ali smatra da je "što prije to bolje". Kaže da je siguran da će na koncu biti donesen zakon u interesu građana, koji će ih zaštiti od nasilja posebno na internetu.
Brojni kritičari pak smatraju da se zakonom o prekršajima ili krivičnim zakonom ne mogu uređivati rad medija i internet kao medijski prostor, jer to vodi u cenzuru i kršenje slobode govora.
Ombudsmenka: Ponuđeno nekoliko prijedloga
Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kaže za RSE da je proteklih sedmica održano nekoliko sastanaka s ministrom Katicom. Na njima su Ured ombudmena i druge zainteresovane strane izrazile zabrinutost za slobodu govora i ponudile konkretne prijedloge.
Medijsko djelovanje ne može biti regulisano zakonom o prekršajima već je potreban poseban zakon o digitalnim medijima, kaže Džumhur. Slično je, dodaje, sa pitanjem definisanja prijetnji upućenih putem društvenih mreža.
"Centar ženskih prava i Udruženje sutkinja Federacije BiH je davno poslalo inicijativu da se krivično djelo ugrožavanja sigurnosti u državnom zakonu dopuni i prijetnjom putem interneta. Time bi se riješilo i pitanje prijetnji prema novinarima", objašnjava ona.
Ministrica: Rad medija ne regulirati kroz zakon o prekršajima
Sastancima sa predlagačem zakona je prisustvovala i Duška Jurišić, zamjenica Ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, koja ima slične poglede na nacrt zakona kao i ombudsmenka Džumhur. Ona za RSE kaže da rad medija ne bi trebalo regulirati kroz zakon o prekršajima, iako je regulacija online prostora potrebna i poželjna.
"Sve ukazuje na to da je dodatna regulacija potrebna, a naročito online medija. Vlast pokazuje interes za regulacijom online medija ne samo u BiH već u cijeloj Evropi, ali još uvijek nije donesen zakon o transparentnosti vlasništva nad online medijima", kaže Jurišić.
Kaže da postoji velika potreba javnosti da se reguliše govor mržnje ali da ljudi ne razumiju da zakon o prekršajima i krivični zakon nisu način za regulaciju medija. Stoga, dodaje ona, ovakvi pokušaji vlasti kako u Republici Srpskoj, tako i u Kantonu Sarajevo imaju djelimičnu podršku javnosti, te da bi se stručna javnost, nevladin sektor i mediji morali aktivnije uključiti u zakonsko regulisanje ovih pitanja.
Jurišić dodaje i da se po ovakvom nacrtu zakona prekršajem "ometanje provođenja odluka i mjera nadležnih organa" može smatrati i istup neovisnog analitičara u medijima koji ima drugačije mišljenje i javno se suprotstavi odluci neke institucije.
"Je li to onda znači da su on i mediji počinili prekršaj? Iznijeli su ili prenijeli neke tvrdnje kojima se sprječava provođenje odluke, zbog čega im može biti izrečena mjera zabrane javnog istupanja", kaže Jurišić.
Ona ističe da je potpuno neprihvatljiva kaznena mjera zabrana vršenja poziva ili dužnosti, koja je predviđena nacrtom zakona o prekršajima.
"Nisam uvjerena da postoje policajci koji mogu ocijeniti šta je lažna a šta prava vijest, a to je nadležnost koja se policiji daje ovim zakonom", kaže ona.
Dodaje da ne sumnja u dobre namjere kantonalnog MUP-a, koji je za razliku od zvaničnika Republike Srpske, pokazao spremnost na dijalog i povukao nacrt zakona o prekršajima na doradu.
Kaže da iz teksta predloženog Nacrta Zakona o prekršajima u Kantonu Sarajevo treba ukloniti sve odredbe u kojima se spominju sredstva javnog informisanja, društvene mreže i internet, jer bi to ugrozilo prava novinara koji profesionalno obavljaju svoj posao, a ne bi spriječilo govor mržnje i lažne vijesti na internetu.
'Opasno je kad policija uređuje slobodu govora'
"Bilo šta što daje nadležnost policiji da uređuje slobodu govora je vrlo opasno", kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International. Dodaje da bi policija mogla lako zloupotrijebiti zakon o prekršajima ako bude usvojen u ovakvom obliku.
"Ometanjem provođenja odluka javnih institucija policija bi onda mogla smatrati bilo kakvu kritiku odluka institucija vlasti", kaže Korajlić. Dodaje da kaznene mjere zabrane javnog istupanja ili obavljanja određene djelatnosti duboko zadiru u osnovna ljudska prava, te da im nije mjesto u zakonu o prekršajima.
To je, kaže ona, vrlo opasna sfera kada date nadležnost policiji da, bez kvalifikacija za takve poslove, tumači nečije namjere i neki medijski sadržaj. Stoga, kaže ona, nacrt zakona mora biti temeljito dorađen a iz njega izbačeno sve što može zadirati u osnovna prava i slobodu izražavanja.
OSCE prati dešavanja
"Predstavnica OSCE-a za slobodu medija pomno prati dešavanja u vezi sa zakonodavstvom koje se odnosi na slobodu medija i slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini", kažu za RSE iz ove organizacije.
Dodaju da svaki pokušaj pravne regulacije treba biti pažljivo i temeljito pripremljen kako bi se ispoštovali međunarodni standardi slobode izražavanje i medija.
Kažu da "uz najveći oprez" treba pristupiti definisanju lažnih vijesti i ocjenjivanju njihovog potencijala da naruše javni red i mir, kao i inicijativama da se internet definiše kao javni prostor, kako bi se osigurala zaštita sloboda govora i medija.
U Bosni i Hercegovini aktivno djeluje 615 web portala. Govor mržnje i širenje netrpeljivosti na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj i spolnoj osnovi na njima u suštini niko ne kontroliše.
Skoro polovina portala koji objavljuju informativne medijske sadržaje nema impressuma, odnosno nisu navedeni podaci o imenima urednika i novinara tog medija. To pokazuju rezultati istraživanja "Mapiranje medijskih portala u BiH", koje je predstavljeno u utorak, 15. juna 2021. u organizaciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD).
Propisi u BiH ne sadrže odredbe koje se eksplicitno odnose na zabranu govora mržnje putem interneta.