Kerozin na sarajevski aerodrom dolazi iz dva skladišta, jedno udaljeno 50 kilometara

Pedeset kilometara i 40-ak minuta vožnje. Toliko je udaljeno jedno skladište kerozina, goriva potrebnog za snabdijevanje avio kompanija koje slijeću na sarajevski aerodrom.

Skladište je u Kaknju, 50-ak kilometara od Sarajeva, u vlasništvu naftne kompanije Eol Petrol koja je prije nekoliko dana sa sarajevskim aerodromom potpisala ugovor o snabdijevanju gorivom, potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ovoj kompaniji.

Vlasnik najvećeg aerodroma u Bosni i Hercegovini je Vlada entiteta Federacije BiH, koju čine četiri političke stranke: Naša stranka, Narod i Pravda, Socijaldemokratska partija BiH i Hrvatska demokratska zajednica BiH.

Skladište kerozina, kako kažu u kompaniji, čija je vlasnica visokopozicionirana članica vladajuće Naše stranke, Indira Pašović, je "izgrađeno po najvećim sigurnosnim i evropskim standardima".

"Društvo Eol Petrol je u fazi implementacije ovog projekta sa Međunarodnim aerodromom", rečeno je za RSE iz ove naftne kompanije.

Međutim, ovo nije jedino skladište kerozina namijenjeno za snabdijevanje aviokompanija na sarajevskom aerodromu.

Prošle godine je napravljeno u kompleksu aerodroma skladište kerozina čiji je vlasnik Hifa-Oil, namijenjenog za iste potrebe. Izgradnju su pratili protesti građana, ali i istraga u kantonalnom tužilaštvu, koja je još u toku.

I to nije sve. U pripremi je izgradnja novog skladišta kerozina. Ono je u vlasništvu Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Inače, ovaj aerodrom, kako se navodi na zvaničnoj web stranici, u prvoj polovini ove godine u prosjeku je prevezao oko 88.000 putnika. Ima deset avioprevoznika, a kapacitet prevoza putnika godišnje je oko dva miliona.

Koliki su kapaciteti skladišta na sarajevskom aerodromu?

Radiju Slobodna Evropa iz kompanije EOL Petrol je navedeno kako su kapaciteti skladišta na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu 300 tona, kao i da je isporuke goriva aviokompanijama do 2016. godine obavljao Energopetrol.

Taj posao je naslijedila Hifa Oil d.o.o.

"Aerodrom trenutno raspolaže sa jednim skladištem kerozina, ali kako bi osigurali sigurnije snabdijevanje, umjesto dosadašnje prakse sa jednom kompanijom, sada snabdijevanje rade dvije. Eol Petrol je sagradio savremeno skladište kerozina u kapacitetu od 300 tona što je isti kapacitet kao skladište sa kojim se trenutno posluje na aerodromu", navode iz Eol Petrola.

Dodaju kako je praksa na aerodromu u Sarajevu točenje od oko 5 tona po letu.

Hifino skladište i dalje pod istragom

U okviru kompleksa aerodroma Sarajevo 2021. godine je počela izgradnja skladišta kerozina sa pratećim objektima - benzinskom pumpom, punionicom plina i autopraonicom. Na istom mjestu je bila planirana i gradnja hotela. Do danas hotel nije izgrađen.

Prostor na kojem je Hifa-Oil izgradila terminal za kerozin, benzinsku pumpu i druge prateće objekte, je prostorno-planskom dokumentacijom namijenjen za razvoj Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Ovo područje je obuhvaćeno Master planom Međunarodnog aerodroma Sarajevo kao dijelom Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023.

Rješenje o izdavanju okolinske dozvole je izdalo početkom jula 2021. godine Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. U to vrijeme, ministar je bio iz stranke Narod i Pravda.

Iz kompanije Hifa-Oil kažu za RSE da je skladište izgrađeno sa dozvolama.

"Skladište kerozina poslužit će za realizaciju vlastitih ugovora sa aviokompanijama koje slijeću na sarajevski aerodrom, a u svrhu opskrbe gorivom", kaže za RSE direktor Hifa-Oila, Venan Hadžiselimović.

Dodaje da je ova firma za izgradnju skladišta kerozina "dobila sve neophodne dozvole", kao i da "nema nikakvih prepreka ni smetnji za rad postrojenja".

Ova firma je, kako tvrde u nevladinoj organizaciji Arhus centar, koja se bori za zaštitu životne sredine, dobila saglasnost Aerodroma Sarajevo za izgradnju skladišta kerozina. No, sarajevski aerodrom za RSE navodi da to nije tačno, jer, kako tvrde, aerodrom "nije nadležan za davanje dozvola".

Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH za RSE navode kako su podijeljene nadležnosti u slučaju izgradnje ovog skladišta. Dozvole su, ističu, davali i općina, kanton i Federacija.

Urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu za izgradnju skladišta kerozina izdala je urbanistička služba Općine Novi Grad Sarajevo, a okolinsku dozvolu kantonalno ministarstvo komunalne privrede.

"Kanton je izdao dozvole, ali i federalna ministarstva su imala nadležnosti u nekim fazama", kaže za RSE ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder, inače kadar vladajuće Naše stranke.

Zbog nepoštivanja procedura prilikom izdavanja okolinske dozvole, Arhus Centar Bosne i Hercegovine krajem maja podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu Kantona Sarajevo protiv nadležnih iz ministarstva komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo.

Kako tvrdi direktorica ovog centra Emina Veljović za RSE, u odlučivanju o izgradnji skladišta kerozina na Dobrinji nije ispoštovana Arhuska konvencija, koja se temelji na zaštiti životne sredine.

"Mi smo se, također, žalili i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma koje je uvažilo našu žalbu na okolinsku dozvolu, odnosno na rješenje kojim se nama odbija učešće u tom postupku i naložilo je dva puta kantonalnom ministarstvu da ponovi postupak na način da uvaži naše primjedbe, i oni to nisu uradili", kaže Veljović za RSE.

Istovremeno, ministar komunalne privrede, infrastrukture i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, koji je nedavno preuzeo ovu funkciju, Almir Bećarević kaže za RSE da je skladište kerozina u naselju Dobrinja izgrađeno "po međunarodnim i svjetskim standardima", te da je cijeli proces izgradnje tog objekta bio "javan i transparentan".

"Sada se traži da se nešto što je izgrađeno i završeno, poništi, kako kada je odluka o okolinskoj dozvoli postala pravosnažna", kaže Bećarević za RSE, te naglašava da Arhus centar "nije došao na javnu raspravu, propustili su rok i odjednom sada reaguju".

Zašto su građani protestovali?

Izgradnju skladišta kerozina prošle godine su pratili protesti mještana i predstavnika ekoloških udruženja sarajevskog naselja Dobrinja koji žive u neposrednoj blizini ovog objekta.

Ovaj kompleks se nalazi na trećoj vodozaštitnoj zoni na kojoj je, prema zakonu o vodama Federacije, zabranjena izgradnja rezervoara za gorivo.

Izgradnja benzinskih pumpi, prema tom zakonu, moguća je uz mjere zaštite.

"Ne daj Bože da dođe do curenja, jedan litar goriva zagadi milion litara pitke vode, samo je pitanje kada će se to desiti", kaže za RSE Amar Taso, predstavnik neformalne grupe građana "Spas u zadnji čas – Spasimo Dobrinju".

Prema posljednjim izmjenama Prostornog plana Kantona Sarajevo iz 2017. godine, nisu mijenjane granice vodozaštitnih zona, odnosno nije dozvoljena bilo kakva gradnja.

Iz nevladine organizacije Eko akcija, upozoravaju i na problem sa skladištem na način da rezervoar kerozina i rezervoar goriva za benzinsku pumpu premašuje zakonom dozvoljene vrijednosti za izgradnju takvih postrojenja u naseljenom mjestu.

"Samo skladište je hiljadu kubnih metara, a zakonsko ograničenje je 300 metara kubnih, izvan naseljenog mjesta, ovaj objekat se nalazi 50 metara od najbližih kuća", kaže za RSE Anes Podić iz Eko akcije.

Građani Dobrinje su peticijom, koju je potpisalo njih 1.500, ukazivali na izdavanje okolinske dozvole, za koju su tvrdili kako nije izdata po zakonu.

"Okolinska dozvola je izdata nakon što su izdate građevinska i urbanistička dozvola, a u zakonu o prostornom uređenju KS navedeno je da je okolinska dozvola sastavni dio urbanističke saglasnosti", kaže Taso.

Novo skladište u pripremi

I dok traju prepucavanja u vezi izgrađenog skladišta kerozina, istovremeno kako saznaje RSE, počele su pripreme za izgradnju novog skladišta, čije je vlasnik sarajevski aerodrom. Lokacija trenutno nije poznata.

"U toku je pribavljanje dokumentacije i realizaciju očekujemo kada se steknu zakonski uslovi", navedeno je u odgovoru iz Aerodroma Sarajevo za RSE.

Kako su kazali iz ovog preduzeća, raniji prostor sa kerozinom koji se nalazio u sklopu aerodroma, a koji je izgrađen u bivšoj Jugoslaviji, "nije ispunjavao sve uslove iz okolinske dozvole i to onaj dio koji se odnosi na sigurnost avio saobraćaja".

Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo, koje je pod ingerencijom Vlade Federacije BiH, za RSE su se osvrnuli i na skladište kerozina koje je izgradila privatna naftna kompanija Hifa-Oil.

"Hifa je skladište kerozina izgradila za svoje potrebe, a Aerodrom Sarajevo nije učestvovao u javnim raspravama niti u izdavanju urbanističke i građevinske dozvole", rečeno je iz ove institucije za RSE.

Naveli su i da je državna agencija za istrage i zaštitu izuzimala određenu dokumentaciju iz Aerodroma Sarajevo.

"Traženo nam je da dostavimo dokumentaciju po pitanju vlastitog depoa goriva, kao i dokumentaciju koja se odnosi na izgradnju poslovnog kompleksa Hifa-Oil d.o.o Tešanj, SIPI smo dostavili svu dokumentaciju i informacije", navedeno je iz Aerodroma Sarajevo.

Šta kažu u Tužilaštvu?

Na navodno nezakonite radnje u vezi izgradnje skladišta kerozina sa pratećim objektima u sarajevskom naselju Dobrinja reagovao je i Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo koji je kantonalnom tužilaštvu uputilo informaciju na 11 strana o nelegalnim radnjama.

"Obimnu smo informaciju proslijedili tužilaštvu, sve što smo uočili tokom postupanja i zbog istražnih radnji nismo u mogućnosti više govoriti", kaže za RSE Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

U oktobru 2021. godine neformalna grupa građana "Spas u zadnji čas - spasimo Dobrinju" podnijela je krivičnu prijavu protiv Općine Novi Grad Sarajevo, kako su naveli, zbog nezakonite izgradnje skladišta kerozina.

Godinu i po poslije, Tužilaštvo Kantona Sarajevo i dalje provjerava navode iz te prijave.

"Poduzimaju se radnje kako bi se utvrdilo da li u radnjama prijavljenih ima elemenata krivičnog djela", navedeno je u odgovoru Tužilaštva za RSE.

I državna agencija za istrage i zaštitu u jesen 2021. godine poduzimala je određene mjere i radnje i sve proslijedila tužilaštvu na postupanje.

Do danas još nema donesenih tužilačkih odluka u vezi izgradnje skladišta kerozina u sarajevskom naselju Dobrinja.

Zašto se skladišta grade uz aerodrome?

Alen Šćurić, stručnjak za vazduhoplovstvo i urednik regionalnog portala o vazduhoplovstvu "Zamaero" iz Zagreba, kaže za RSE da svaki aerodrom treba da ima skladište avio goriva, ali da "ne postoji nikakav način da se dovozi gorivo sa udaljenosti od 50 do 70 kilometara, cisternama".

"To bi koštalo jako skupo, nepraktično i jako bi dugo trajalo", pojašnjava on, odgovarajući na upit RSE kako komentariše da se jedno od skladišta za snabdijevanje aviokompanija nalazi pedesetak kilometara od Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

"Pravila postoje i sarajevski aerodrom je u gradu, nema puno takvih aerodroma i to je specifična situacija, bilo je lomljenja kopalja da li treba staviti rezervoare na mjestu na kojem su izgrađeni. Hifa-Oil je napravila skladište, ne mogu oni graditi skladište tamo gdje im aerodrom ne dozvoli", kaže Šćurić.

Skladišta kerozina na aerodromima u regiji se, uglavnom, nalaze u kompleksu aerodroma i udaljeni su od naseljenih mjesta.