Vođa Nagorno-Karabaha traži međunarodnu pomoć za ukidanje blokade koridora Lačin

Etnički jermenski vođa otcijepljene regije Nagorno-Karabah, Arayik Harutiunian, uputio je apel međunarodnoj zajednici, tražeći hitnu akciju za ukidanje de facto blokade koju je uveo Azerbajdžan i spriječilo ono što je nazvao "genocidom naroda Nagorno-Karabaha".

I Jermenija i separatističke vlasti u enklavi rekli su da je Azerbajdžan blokirao Nagorno-Karabah od decembra, što je rezultiralo nestašicom hrane, lijekova i energije.

Jerevan i međunarodne humanitarne skupine upozorile su da se u otcijepljenoj azerbajdžanskoj regiji odvija teška humanitarna situacija s blokiranim konvojima s hranom i lijekovima.

"Ovim hitnim obraćanjem signaliziram da je upravo sada narod Republike Artsakh" -- naziv etničkih Jermenaca za Nagorno-Karabah -- "izvrgnut genocidu i suočen s stvarnom prijetnjom uništenja i lišavanja svoje domovine", rekao je Harutiunian u video obraćanju objavljenom kasno 8. augusta.

Rekao je da je humanitarna kriza stvorena onim što je opisao kao 240-dnevnu blokadu Nagorno-Karabaha, optuživši da "u ovakvoj situaciji očitovanje nedjelovanja ili ravnodušnosti nije ništa drugo nego prešutno pristajanje na zločin genocida".

Napetosti su eskalirale nakon što je Azerbajdžan prošlog mjeseca potpuno obustavio promet kroz kontrolnu točku čekajući istragu nakon što je rečeno da su "razne vrste krijumčarenja" otkrivene u vozilima Crvenog križa koja su dolazila iz Jermenije. Pristup je prethodno bio blokiran zbog niza protesta i optužbi koje su stizale iz Bakua.

Azerbajdžan kaže da može dopustiti samo da zalihe stignu do Nagorno-Karabaha cestom iz Agdama, grada pod kontrolom Azerbajdžana na istoku regije.

Etničke jermenske vlasti u Nagorno-Karabahu odbijaju tu ponudu, rekavši da je blokada Azerbajdžana kršenje sporazuma o prekidu vatre iz 2020. koji je uz posredovanje Moskve stavio pojas zemlje širok 5 kilometara pod kontrolu ruskih mirovnih snaga.

Izaslanstvo predvođeno članovima osoblja Odbora za vanjske odnose američkog Senata 8. augusta posjetilo je mjesto u južnoj jermenskoj pokrajini Syunik gdje je konvoj od 19 kamiona s humanitarnom pomoći već dvije sedmice blokiran.

"Međunarodna zajednica mora poduzeti učinkovite osobne i kolektivne korake kako ne bi dopustila Azerbajdžanu da ispuni povijest čovječanstva još jednom stranicom masovne gladi i genocida", rekao je Harutiunian, de facto predsjednik regije s velikim brojem Jermenaca.

Rekao je da je Stepanakert pozvao Jermeniju da "odmah podnese Vijeću sigurnosti UN-a na raspravu o humanitarnoj katastrofi koja je nastala kao rezultat azerbajdžanske blokade koridora Lačin i nezakonite blokade" Nagorno-Karabaha, a pozvao je Jerevan da bude oprezan u svojim javnim izjavama i ocjenama stanja.

Pozvao je glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa "da pokaže moralnu i političku odgovornost i vodstvo, uključujući cijeli sistem UN-a" po tom pitanju.

Baku rutinski odbacuje optužbe za etničko čišćenje protiv karabaških Jermenaca.

Azerbajdžan je 2020. godine vratio kontrolu nad teritorijima koje su držale etničke jermenske snage izvan granica Nagorno-Karabaha, kao i nad dijelom same bivše autonomne oblasti.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev više je puta upozorio lokalno stanovništvo da se integrira u Azerbajdžan ili ode.

Sjedinjene Države i Europska unija pozvale su Azerbajdžan da dopusti da humanitarne zalihe stignu do Nagorno-Karabaha preko koridora Lačin.

Skupina UN-ovih stručnjaka izdala je saopštenje 7. augusta, izražavajući zabrinutost zbog tekuće blokade koridora Lačin od strane Azerbajdžana, za koju su rekli da je dovela do teške humanitarne krize u Nagorno-Karabahu.

"Ukidanjem blokade (azerbajdžanske) vlasti mogu ublažiti patnje hiljada ljudi u Nagorno-Karabahu i omogućiti nesmetan protok humanitarne pomoći civilnom stanovništvu", rekli su stručnjaci. "Ključno je osigurati sigurnost, dostojanstvo i dobrobit svih pojedinaca tokom ovog kritičnog vremena."

Također su pozvali ruske mirovne snage raspoređene u regiji da zaštite koridor prema uslovima sporazuma o prekidu vatre.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbajdžana kritiziralo je stručnjake UN-a zbog, kako je opisalo, njihove pristrane izjave za koju tvrdi da je bila pod utjecajem "manipulacija Jermenije".