Milojko Spajić dobio 90 dana da formira Vladu Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je svom partijskom kolegi, lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću, mandat za sastav nove Vlade.

Spajić ima rok od 90 dana da Skupštini predloži personalni sastav i program buduće Vlade.

Milatović je ovo saopštio nakon višednevnih konsultacija sa predstavnicima partija koje su na izborima 11. juna osvojile mandate.

"Spajića su podržali subjekti koji u zbiru imaju 44 poslanička mjesta", rekao je Milatović.

Skupština Crne Gore ima 81 poslanika. Vlada treba da dobije podršku najmanje 41 poslanika.

Od ministra do mandatara

Milojko Spajić je predvodio Pokret Evropa sad na izborima 11. juna kada je njegova stranka, sa manjim lokalnim partijama, osvojila najveći broj glasova i 24 poslanička mjesta.

U fokusu njegove kampanje je bilo obećanje o povećanju prosječne zarade u zemlji na 1.000 eura, minimalne plate na 700, minimalne penzije na 450, te skraćenje osmočasovnog radnog vremena za jedan sat.

Spajić je u politiku ušao poslije izbora 2020. kada je izabran za ministra finansija u Vladi Zdravka Krivokapića koja je formirana pod uticajem Srpske pravoslavne crkve, koja je trajala 14 mjeseci.

Dok je bio ministar Spajić je sproveo program Evropa sad 1 koji je podrazumijevao povećanje plata ukidanjem doprinosa za zdravstvo iz zarada zaposlenih.

Nakon pada te Vlade februara prošle godine, Spajić i Milatović su osnovali stranku Pokret Evropa sad kapitalizujući popularnost programa povećanja plata.

Pokret je pobijedio na lokalnim izborima u Podgorici, Jakov Milatović pobijedio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, a Evropa sad je osvojila najveći broj glasova na junskim izborima.

Spajićeve kontroverze

Spajić je pokušao da se kandiduje u trci za predsjednika Crne Gore na izborima održanim u martu ove godine.

Kandidatura mu je odbijena jer je utvrđeno da je imao državljanstvo Republike Srbije, a crnogorski zakon zabranjuje posjedovanje dvojnog državljanstva.

Nakon toga u trku je, kao kandidat Pokreta Evropa sad, ušao Jakov Milatović koji je i pobijedio u drugom krugu.

Usred kampanje za parlamentarne izbore Spajića je, premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović osumnjičio za konekciju sa takozvanim kraljem kriptovaluta Južnokoreancem Hyeong Do Kwonom, koji je uhapšen u martu ove godine u Crnoj Gori zbog falsifikovanog pasoša.

On je na potjernicama Južne Koreje i Sjedinjenih Država koje ga terete za prevaru tešku više od 40 milijardi dolara preko kriptovaluta.

Spajić je negirao da ima poslovne veze sa Do Kwonom, ali je priznao da je sa njim bio u kontaktu krajem 2022. godine.

Specijalno tužilaštvo je formiralo dva predmeta vezana za optužbe Abazovića, a koje su se odnosile na relacije Spajića i Do Kwona.

Ko podržava Spajića za budućeg premijera?

Spajića, osim njegovog Pokreta Evropa, eksplicitno podržavaju Demokrate Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke manjinskih naroda Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.

Znatno uzdržaniji prema novom mandataru su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića, kao i u strankama nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta (DF) i Abazovićeve URA-e.

Spajić je u nekoliko navrata rekao da ne vidi DPS i Abazovićevu URA-u u novoj Vladi.

I prije nego je zvanično dobio mandat za sastav nove Vlade, Spajić je imao seriju razgovora sa partijama koje su osvojile mandate u tek konstituisanom parlamentu, a koje treba da podrže izbor njegove Vlade.

Na osnovu izjava nakon tih sastanaka, može se zaključiti da su partije koje pretenduju na ulazak u Vladu imale visoke zahtjeve po pitanju dobijanja pozicija.

Evidentno različite stavove imale su i o sastavu Vlade i mogućnostima saradnje stranaka u njoj.

To je 10. avgusta potvrdio i predsjednik Milatović, koji je predlažući Spajića za mandatara rekao da "postoje isključivosti između partija kad je u pitanju mogućnost koalicione saradnje u kontekstu formiranja vlade".

Dijelu stranaka manjinskih naroda kao partneri nisu prihvatljive stranke bivšeg DF-a, na čelu sa Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, pošto se zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, poništenje priznanja nezavisnosti Kosova i istupanje Crne Gore iz NATO-a.

Ocjenjujući da je Crnoj Gori potrebna stabilna Vlada evropske profilacije, Milatović je Spajiću poželio uspjeh.

"Ako ne bude mogao da sastavi Vladu on može da vrati mandat, kada je predviđeno da obavim novi krug konsultacija i dam mandat nekom drugom", kazao je Milatović.

Reakcije, čestitke i očekivanja od Spajića

Ipak, nakon što je formalno Spajić proglašen za mandatara, iz stranaka bivšeg DF-a je poručeno da ta koalicija želi da bude snažan faktor u budućoj Vladi.

Do sada su Sjedinjene Države više puta ponovile, putem svojih izaslanika, da stranke bivšeg DF-a za njih nisu poželjan partner.

Specijalni izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) je rekao 1. avgusta da se SAD raduju brzom formiranju nove vlade odredivši vrijednosti na kojima Vlada treba da počiva.

"Čiji članovi podržavaju pristupanje Crne Gore EU, jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini, građansku prirodu države, poštovanje ljudskih prava…", riječi su Eskobara.

Spajić od početka ima nedvosmislenu podršku Demokrata, koji očekuju da njihov lider Aleksa Bečić bude novi predsjednik crnogorskog parlamenta.

Bečić je rekao da je danas važan dan za Crnu Goru i da je siguran da će Vlada biti izabrana prije zakonskog roka od 90 dana.

"Niko ne može sam", poručio je Bečić.

I bivši premijer Zdravko Krivokapić je poželio Spajiću da što brže formira Vladu.

"Neka tvoja vizija nadvlada političke kalkulatore na dobrobit svih građana Crne Gore", rekao je Krivokapić.

Dok Spajić ne sastavi Vladu, na čelu i dalje Abazović

Pregovori mandatara Milojka Spajića sa strankama o formiranju vladajuće većine i sastava kabineta poklapaju se sa godišnjicom tehničkog mandata Vlade Dritana Abazovića.

Abazovićevoj Vladi je 20. avgusta prošle godine izglasano nepovjerenje nakon što je on potpisao sporni Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, bez konsultacija sa većinom, prvenstveno DPS-om koji ga je u tom momentu podržavao u parlamentu.

Dva pokušaja da se formira nova Vlada od parlamentarne većine su propala i Abazović je nastavio da obavlja funkciju premijera u tehničkom mandatu.

Na tom mjestu će ostati do izbora nove Spajićeve Vlade u crnogorskoj Skupštini.