Tenzije rastu dok se afričke države pripremaju poslati trupe u Niger
Napetosti eskaliraju između novog vojnog režima u Nigeru i zapadnoafričkog regionalnog bloka koji je naredio raspoređivanje trupa kako bi se obnovila demokracija u Nigeru, piše novinska agencija Associated Press.
Blok ECOWAS-a saopćio je u četvrtak da je uputio "snage pripravnosti" da uspostave ustavni poredak u Nigeru nakon što je u nedjelju istekao rok za vraćanje na vlast svrgnutog predsjednika Mohameda Bazouma.
Nekoliko sati ranije, dva zapadna dužnosnika izjavila su za Associated Press da je nigerska hunta rekla visokom američkom diplomatu da će ubiti Bazouma ako susjedne zemlje pokušaju bilo kakvu vojnu intervenciju kako bi obnovile njegovu vlast.
Nejasno je kada i gdje će se snage rasporediti i koje će zemlje iz 15-članog bloka tome pridonijeti. Stručnjaci kažu za AP da bi se vjerojatno sastojalo od oko 5.000 vojnika predvođenih Nigerijom i da bi moglo biti spremno za nekoliko sedmica.
Nakon sastanka ECOWAS-a, predsjednik susjedne Obale Bjelokosti, Alassane Ouattara, rekao je da će njegova zemlja sudjelovati u vojnoj operaciji, s Nigerijom i Beninom.
“Obala Bjelokosti će osigurati bataljun i napravila je sve financijske aranžmane... Odlučni smo vratiti Bazouma na njegovo mjesto. Naš cilj su mir i stabilnost u podregiji", rekao je Ouattara na državnoj televiziji.
Niger, siromašna zemlja s nekih 25 miliona ljudi, smatran se jednom od posljednjih nada zapadne nacije s kojima se mogu udružiti u suzbijanju "džihadističke pobune" povezane s al-Kaidom i tzv. "Islamskom državom" koja je opustošila regiju.
Francuska i Sjedinjene Države imaju više od 2.500 vojnika u Nigeru i s drugim europskim partnerima uložili su stotine miliona dolara u potporu nigerske vojske.
Hunta odgovorna za predvodništvo državnog udara, koju je vodio general Abdourahmane Tchiani, iskoristila je antifrancusko raspoloženje među stanovništvom kako bi ojačala svoju potporu.
U četvrtak navečer nakon summita, francusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da podupire "sve usvojene zaključke".
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da njegova zemlja cijeni "odlučnost ECOWAS-a da istraži sve opcije za mirno rješenje krize" i da će huntu smatrati odgovornom za sigurnost i sigurnost predsjednika Bazouma. Međutim, nije precizirao podržavaju li SAD raspoređivanje trupa.
Pobunjeni vojnici koji su smijenili Bazouma prije više od dvije sedmice, učvrstili su se na vlasti, a čini se da su zatvoreni za dijalog i odbili su osloboditi predsjednika.
Predstavnici hunte rekli su američkoj državnoj podsekretarki Victoriji Nuland o prijetnji po Bazoumov život tijekom njezinog posjeta zemlji, rekao je zapadni vojni dužnosnik koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti situacije.
Američki dužnosnik potvrdio je tu izjavu, također govoreći pod uvjetom anonimnosti, jer nisu bili ovlašteni razgovarati s medijima.
"Prijetnja ubojstvom Bazouma je strašna", rekao je Alexander Thurston, docent političkih nauka na Univerzitetu Cincinnati.
"Do sada su postojala nepisana pravila o tome kako će se postupati sa svrgnutim predsjednicima, a nasilje nad Bazoumom izazvalo bi neke od najgorih državnih udara u povijesti", dodao je.
Human Rights Watch saopćio je u petak da je razgovarao s Bazoumom, koji je rekao da je njegov 20-godišnji sin bolestan s ozbiljnim srčanim problemom i da mu je odbijen pristup liječniku. Predsjednik je rekao da nije imao struje gotovo deset dana i da mu nije dopušteno vidjeti obitelj, prijatelje ili unositi zalihe u kuću.
Nije jasno hoće li prijetnja Bazoumovu životu promijeniti odluku ECOWAS-a da vojno intervenira. To bi ih moglo ostaviti na pauzi ili gurnuti strane bliže dijalogu, ali situacija je ušla u neistraženo područje, kažu analitičari.
"Invazija ECOWAS-a da se uspostavi ustavni poredak u zemlji koja je toliko velika i broji toliko stanovnika bila bi bez presedana", rekao je Nate Allen, vanredni profesor u Afričkom centru za strateške studije.
"Niger ima prilično veliku i dobro obučenu vojsku koja bi, ako se aktivno odupre invaziji, mogla predstavljati značajne probleme za ECOWAS. To bi bio vrlo velik i značajan pothvat", dodao je.
Dok regija oscilira između posredovanja i priprema za rat, Nigerci trpe utjecaj oštrih ekonomskih i transportnih sankcija koje je nametnuo ECOWAS.
"Prije državnog udara više od četiri miliona Nigeraca ovisilo je o humanitarnoj pomoći i situacija bi mogla postati još gora", rekla je Louise Aubin, stalna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Nigeru.
"Situacija je alarmantna. ... Vidjet ćemo eksponencijalni porast i više ljudi kojima je potrebno više humanitarne pomoći", rekla je, dodajući da zatvaranje kopnenih i zračnih granica otežava dopremanje pomoći u zemlju i nije jasno koliko će trajati trenutne zalihe .
Grupe za pomoć bore se protiv sankcija na više frontova.
Sankcije ECOWAS-a zabranile su kretanje robe između zemalja članica, što otežava unošenje materijala. Svjetski program za hranu ima oko 30 kamiona zaglavljenih na granici s Beninom koje ne mogu prijeći.
Humanitarci također pokušavaju upravljati ograničenjima unutar zemlje jer je hunta zatvorila zračni prostor, što otežava dobivanje dozvole za let humanitarnim avionima koji prevoze robu i osoblje u teško pogođena područja.
"Letovi se odobravaju od slučaja do slučaja i postoji neregularan pristup gorivu, što ometa operacije pomoći", dodala je Aubin.
UN je zatražio od ECOWAS-a da napravi iznimke od sankcija i razgovara s nigerskim ministarstvom vanjskih poslova o tome da učini isto unutar zemlje.