Oko 30 Afganistanaca je još uvijek u kampu Bondstil na Kosovu
Put do preseljenja u Sjedinjene Američke Države i dalje je blokiran za tridesetak Afganistanaca u kampu Liya, unutar američke vojne baze Bondstil, u Uroševcu na jugoistoku Kosova.
Neki od njih nisu prošli sigurnosne provjere, a drugima još traju. U američkom State departmentu kažu da rade na tome da se što prije nađe rješenje za njih.
Vlada Kosova je izrazila spremnost da njihov boravak produži još godinu dana.
Kosovo je u avgustu 2021. odobrilo zahtjev Sjedinjenih Država da ugosti do 2.000 Afganistanaca koji su radili sa stranim snagama u posljednjih 20 godina, nakon što su talibani zauzeli Kabul. Afganistanci su bili smješteni na dvije bliske lokacije. U kampu kompanije Behtel-Enka, kao unutar američke vojne baze na Kosovu.
Prva grupa Afganistanaca stigla je na Kosovo 29. avgusta 2021.
Prema podacima Vlade, od tada je utočište na Kosovu pronašlo blizu 1.900 Afganistanaca.
Većina se preselila u Sjedinjene Američke Države, nekima je odbijen ulazak jer nisu prošli proces provjere. Jedan broj se preselio u treće zemlje.
U Bondstilu, prema podacima Vlade Kosova, još uvijek ima oko 30 Afganistanaca.
Nije im dozvoljeno napuštanje kampa.
Rečeno im je da će njihov boravak na Kosovu biti veoma kratak, najviše godinu dana, dok, kako je rekao ministar unutrašnjih poslova Kosova, Dželal Sveča, "dokumentacija za dugoročni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama ne bude prilagođena".
Ali, nakon prve godine, Kosovo je odlučilo da produži sporazum za još godinu dana, do kraja avgusta ove godine.
Taj rok može biti produžen za još godinu dana, kažu u Vladi.
"Bez sumnje da je Republika Kosovo uvijek spremna da služi kao partner Sjedinjenim Američkim Državama u svakoj prilici koja joj se pruži, uključujući i mogućnost produženja roka trajanja sporazuma za smještaj afganistanskih državljana, ako je jedna takva stvar predstavljena kao potreba", rekao je portparol Vlade, Prparim Krueziu, za Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, niko od njih nije podnio zahtjev za boravak ili azil na Kosovu.
Pristup kampu Radiju Slobodna Evropa nije bio dozvoljen.
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je za RSE da je "pristup bazi ograničen iz sigurnosnih i razloga privatnosti ".
Dodao je da rade na pronalaženju "alternativnog i održivog rješenja zasnovanog na brojnim faktorima, uključujući njihove preferencije, porodicu, zaposlenje i druge veze".
Što se tiče Afganistanaca, kojima je odbijeno preseljenje u SAD zbog neuspjeha da prođu sigurnosne provjere, State departament traži zemlje koje ih mogu prihvatiti.
"State department će nastaviti da radi sa partnerima i saveznicima širom svijeta na identifikaciji zemalja koje će prihvatiti Afganistance koji ne mogu da se presele u Sjedinjene Države", rekao je portparol ove institucije.
Ko su bili Afganistanci i gdje su otišli nakon Kosova?
Neki od Afganistanaca koji su boravili u različitim fazama na Kosovu uključivali su visoke javne ličnosti, kao što su bivši čelnici Afganistanske obavještajne agencije i odlikovana vojna lica.
Mohammad Arif Sarwari, bivši šef obavještajne službe, sklonio se na Kosovo i nakon nekoliko mjeseci uspio je ispregovarati odlazak iz kampa Liya u drugu zemlju.
Prošle godine Sarwari je američkim medijima podijelio slike protesta koji su Afganistanci organizirali u kampu zbog loših uslova i sporosti američkih institucija u procesu verifikacije.
Napustio je Kosovo početkom prošle godine. Advokatica Julie Sirrs, koja pomaže Sarwaru u procesu preseljenja u SAD, rekla je za RSE da ne želi dijeliti informacije.
Ranije je za RSE rekla da će američki State Department morati da ubrza proces verifikacije Afganistanaca.
State Department je saopštio da je više od hiljadu Afganistanaca koji su boravili u kampovima Liya i Bechtel Enka prošlo sigurnosne provjere, te da su prebačeni u SAD.
NATO je u aprilu prošle godine objavilo da je oko 90 Afganistanaca napustilo kampove Liya i Bechtel Enka i prebačeno u Sjevernu Makedoniju i Litvaniju.
Nekoliko drugih Afganistanaca, nakon što im je odbijeno preseljenje u SAD, vratilo se u Dubai odakle su prebačeni na Kosovo. U nekim slučajevima, Afganistanci su se vratili domovinu.
Američki State Department je rekao za RSE da ne zahtijeva, niti prisiljava ikoga da se vrati u Afganistan, ali će pomoći onima koji zatraže dobrovoljni povratak.
"Sjedinjene Države bi olakšale repatrijaciju samo ako to zatraži dotični pojedinac. Sjedinjene Države nisu tražile - i neće tražiti - bilo koga da se vrati u Afganistan", rekao je njihov glasnogovornik.
U septembru prošle godine, američki zvaničnici započeli su pregovore sa Surinamom o slanju Afganistanaca koji ne prođu verifikaciju za preseljenje u Sjedinjene Države.
Wall Street Journal je objavio da je grupa Afganistanaca smještena na Kosovu rekla da je zabrinuta planom zbog nivoa kriminala i loše ekonomske situacije u Surinamu.
Šta se desilo u Afganistanu?
U februaru 2020. Sjedinjene Države i talibani postigli su sporazum poznat kao "Doha sporazum" prema kojem su SAD bile obavezne da povuku svoje trupe iz Afganistana tokom 2021. godine.
Iako su afganistanske snage sigurnosti bile dobro finansirane i dobro opremljene, pružile su mali otpor kada su talibanski militanti preplavili veći dio zemlje nakon povlačenja američkih trupa početkom jula.
Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani napustio je Afganistan 15. avgusta, a talibani iznenada preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Kabulom.
Mnogi Afganistanci koji su sarađivali sa Vladom uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i NATO alijanse, sa svojim porodicama blokirali su međunarodni aerodrom u Kabulu, u pokušaju da napuste zemlju.
U strahu od progona talibanskog režima, SAD i savezničke zemlje evakuisale su oko 130.000 ugroženih Afganistanaca.
Evakuacija je trajala skoro dvije sedmice.
Ko su talibani?
Osnovani 1994., talibani su se sastojali od bivših afganistanskih boraca otpora, poznatih pod zajedničkim imenom mudžahedini, koji su se borili protiv sovjetskih okupacionih snaga 1980-ih.
Cilj im je bio da nametnu vlastito tumačenje islamskog zakona zemlji - i uklone svaki strani utjecaj.
Nakon što su zauzeli Kabul 1996. godine, sunitska islamistička organizacija nametnula je stroga pravila.
Žene su bile prisiljene da nose velove od glave do pete, zabranjeno im je da uče, rade i da putuju same.
Zabranjeni su i televizija, muzika i neislamski praznici.
Situacija se promijenila nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. godine, kada je pod vodstvom lidera Al-Kaide Osame bin Ladena ubijeno više od 2.700 ljudi.
Manje od mjesec dana kasnije, američke i savezničke snage izvršile su invaziju na Afganistan u pokušaju da spriječe talibane da pruže sigurno utočište za Al-Kaidu.
Nakon dvije decenije, talibani su se vratili na vlast 2021. godine i nametnuli oštra islamska pravila koja su primjenjivali 90-ih godina.