Мы в Telegram
Добавить новость
smi24.net
World News in Bosnian
Сентябрь
2023

Azerbejdžan pokrenuo vojnu operaciju u otcijepljenom Nagorno-Karabahu

0
Azerbejdžan pokrenuo vojnu operaciju u otcijepljenom Nagorno-Karabahu

Azerbejdžan kaže da je pokrenuo napad na "legitimne vojne ciljeve" u otcijepljenom regionu Nagorno-Karabaha, nazivajući kampanju "antiterorističkom mjerom lokalnog razmjera" nakon što su dvije eksplozije mina ubile šest osoba ranije 19. septembra.

Granatiranje je počelo ubrzo nakon što je Baku optužio, kako je rekao, "jermenske diverzantske grupe" za dvije odvojene eksplozije u kojima su poginula četiri vojna lica i dva civila u područjima Nagorno-Karabaha koja su pod kontrolom ruskih mirovnih snaga.

"Ponovo naglašavamo da se civilno stanovništvo i objekti civilne infrastrukture ne gađaju, već se uništavaju samo legitimni vojni ciljevi", navodi se u saopštenju. Dodaje se da su o "antiterorističkoj operaciji" obaviješteni komandanti ruskog mirovnog kontingenta i rukovodstvo Zajedničkog centra za praćenje Turske i Rusije.

Etnički Jermeni unutar Nagorno-Karabaha brzo su na društvenim mrežama objavili videa i komentare u kojima se kaže da je de facto glavni grad Stepanakert bio bombardovan. Trenutno nema detalja o šteti ili žrtvama.

POGLEDAJTE: Sirene za vazdušni napad u Stepanakertu, glavnom gradu Nagorno-Karabaha

Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je u saopštenju navelo da se "uništavaju samo legitimni vojni ciljevi", dok Ministarstvo vanjskih poslova navodi da je jedini način za mir u regiji potpuno povlačenje jermenskih snaga u regionu.

Ministarstvo odbrane Jermenije, međutim, osporilo je izjavu Bakua, rekavši da ta zemlja nema snage u Nagorno-Karabahu. Jerevan je takođe rekao da su granična područja između Jermenije i Azerbejdžana "stabilna".

U odvojenom saopštenju, Ministarstvo odbrane u Bakuu optužilo je "jermenske vojne snage" koje se nalaze u Nagorno-Karabahu za granatiranje azerbejdžanskih vojnih položaja u okrugu Agdam u blizini otcijepljenog regiona.

Jermenski opozicioni poslanik Tigran Abrahamian napisao je na Fejsbuku da je Azerbejdžan "lažno optužio" Nagorno-Karabah za terorizam granatirajući vojne ciljeve u regionu.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima u Moskvi da je Rusija zabrinuta zbog eskalacije, ali da će njene mirovne snage u regionu nastaviti svoju misiju, koja je došla kao dio primirja nakon što su Jerrmenija i Azerbejdžan vodili kratki rat krajem 2020. ostavivši više od 2.000 mrtvih vojnika sa svake strane.

Nezavisni novinar sa sjedištem u Nagorno-Karabahu Marut Vanian potvrdio je za RSE da Azerbejdžan "intenzivno" granatira region.

"U ovom trenutku u Stepanakertu se čuju eksplozije. Moja djeca i roditelji su brzo ušli u podrum. Čuju se sa različitih strana. Prve su bile vrlo blizu. Ne prestaju", rekao je Vanian.

Metakse Hakobian, sekretar opozicione frakcije Pravda u de facto parlamentu Nagorno-Karabaha, rekao je za RSE da je Stepanakert "bombardovan sa svih strana".

"Ljudi su sada odvojeni od djece, djeca su odvojena od roditelja. Užasna je situacija, nema benzina da se ide tražiti djecu", rekao je Hakobian, osvrnuvši se na nedostatak benzina zbog blokade magistralnog ruta u Nagorno-Karabah iz Jermenije koja je započela u decembru.

Artak Beglarian, bivši ministar i bivši ombudsman Nagorno-Karabaha, nazvao je napade "krvavom etapom genocida" nad narodom Nagorno-Karabaha i pozvao Rusiju, Sjedinjene Države i Evropsku uniju da se pridržavaju svojih garancija za mir i sigurnost u otcijepljenom regionu.

Situacija je eskalirala u regionu samo jedan dan nakon što je nastavljena isporuka humanitarne pomoći etničkim Jermenima u Nagorno-Karabahu nakon što su de facto vlasti Nagorno-Karabaha pristale da dozvole isporuku pomoći koju je pružila Rusija direktno sa teritorije pod kontrolom Bakua putem Agdamskog puta.

Zauzvrat, azerbejdžanske vlasti pristale su da dozvole istovremenu isporuku pomoći otcijepljenom regionu kroz koridor Lačin.

Američki i evropski lideri pozvali su Azerbejdžan da olakša tranzit humanitarne pomoći u opkoljeni region, koji doživljava nestašicu hrane, energije i lijekova.

Jermenija i Azerbejdžan vodili su dva rata oko Nagorno-Karabaha, planinske enklave pretežno naseljene Jermenima koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana. Posljednji rat je trajao šest sedmica krajem 2020. godine i ostavio je 7.000 mrtvih vojnika na obje strane.

Prekid vatre potpisan na kraju sukoba 2020. pozdravljen je kao trijumf u Azerbejdžanu, ali su jermenski gubici izazvali višemjesečne masovne proteste u Jerevanu tražeći ostavku premijera Nikola Pashiniana.

Nagorno-Karabah i sedam obližnjih regiona bili su pod kontrolom etničkih Jermena otkako je počeo rat kada se Sovjetski Savez raspao kasnih 1980-ih, a zatim ustupio mjesto trodecenijskom "zamrznutom sukobu".











СМИ24.net — правдивые новости, непрерывно 24/7 на русском языке с ежеминутным обновлением *