Zakon o nepokretnoj imovini biće vraćen u Skupštinu RS nakon 'korigovanja'
Korigovani Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini biće na dnevnom redu sljedeće redovne sjednice Skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS).
To je izjavio Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, nakon što je tekst tog zakona povučen sa sjednice entitetske Skupštine koja je počela u utorak, 26. septembra.
Višković je obrazložio da je Zakon o nepokretnoj imovini povučen na doradu, jer je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS ukazala da postoji sličan zakon čiju primjenu je obustavio Ustavni sud BiH do odluke o njegovoj ustavnosti.
"Od nas je kao predlagača traženo da zakon povučemo iz procedure da bi on u međuvremenu bio koliko-toliko iskorigovan, dodati neki drugi članovi i da bi bio znatno različit od postojećeg zakona koji ima privremenu mjeru Ustavnog suda", rekao je Višković novinarima u Skupštini RS.
Riječ je o zakonu prema kojem se omogućava knjiženje državne imovine na ovaj bosanskohercegovački entitet, što je već dva puta suspendovao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Prethodno ga je van snage stavljao Ustavni sud BiH, proglašavajući ga neustavnim.
Prema tom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima, kako se navodi u njegovom pojašnjenju.
Posljednji put sporni zakon o imovini Skupština RS usvojila je u decembru prošle godine, nakon čega su dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović i Željko Komšić, te 11 poslanika državnog parlamenta i pet delegata u Domu naroda BiH zatražilo ocjenu ustavnosti tog zakona i zabranu primjene.
Ustavni sud BiH u martu je usvojio privremenu mjeru, kojom je privremeno stavio van snage Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Prethodno je zakon suspendovao i visoki predstavnik Kristijan Šmit u februaru ove godine.
Visoki predstavnik je tada naglasio da se pitanje državne imovine "ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja".
Ignorisanje OHR-a i Ustavnog suda BiH
Nakon ovih poteza, Narodna skupština Republika Srpska je usvojila zaključke kojima je pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a 27. juna su ovi zaključci dobili i zakonsku formu.
Usvojena su dva sporna zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanju odluka OHR-a u entitetskom službenom glasniku.
Na to je reagovao visoki predstavnik izmjenama Krivičnog zakona BiH, kojima je nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, sa mogućnošću kazne zatvora do pet godina.
Ne mareći za to, predsjednik RS-a Milorad Dodik potpisao je ukaz o proglašenju ovih zakona, a oni su objavljeni i u Službenom glasniku RS-a.
Zbog ovoga je podignuta optužnica protiv Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, Miloša Lukića.
Ko može raspolagati državnom imovinom?
Ustavni sud i Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) u više navrata su presudili da samo država Bosna i Hercegovina može raspolagati državnom imovinom, te je stoga ovakav zakon u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH i OHR-a.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) i važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.