Claudia Goldin osvojila Nobelovu nagradu za ekonomiju
Američka ekonomska historičarka Claudia Goldin osvojila je Nobelovu nagradu za ekonomiju 2023. za rad na istraživanju nejednakosti zarade između muškaraca i žena, saopštila je Kraljevska švedska akademija nauka.
Nobelova nagrada za ekonomiju posljednja je u nizu ovogodišnjih Nobelovih nagrada i vrijedi 11 miliona švedskih kruna, odnosno malo manje od milion dolara.
"Ovogodišnja laureatkinja za ekonomske nauke, Claudia Goldin, dala je prvi sveobuhvatan prikaz zarade žena i sudjelovanja na tržištu rada kroz stoljeća", saopšteno je iz Akademije.
"Njezino istraživanje otkriva uzroke promjena, kao i glavne izvore rodnog jaza koji još postoji."
Goldin, koja je 1990. postala prva žena zaposlena na odjelu za ekonomiju na Harvardu, tek je treća žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju.
"Bila je iznenađena i jako, jako sretna", rekao je Hans Ellegren, glavni sekretar Kraljevske švedske akademije nauka.
Njena knjiga iz 1990. godine "Razumijevanje rodnog jaza: ekonomska historija američkih žena" bila je iznimno uticajna na ispitivanje korijena nejednakosti plaća.
Pratila je studije o uticaju kontracepcijskih tableta na karijeru žena i odluke o braku, prezimenima žena nakon udaje kao društvenom pokazatelju i razlozima zašto su većina studenata danas žene.
"Otkrića Claudije Goldin imaju goleme društvene uticaje", rekla je Randi Hjalmarsson, članica odbora za dodjelu nagrade. "Razumijevanjem problema i nazivajući ga pravim imenom, bit ćemo u stanju da krenemo naprijed."
Nagrada za ekonomiju nije jedna od izvornih nagrada koje se dodjeljuju za nauku, književnost i mir stvorena u oporuci izumitelja dinamita i poduzetnika Alfreda Nobela. Ustanovila ju je 1968. godine švedska Centralna banka.
Kao i kod drugih Nobelovih nagrada, velika većina nagrada za ekonomiju otišla je u ruke muškaraca. Nobelovu nagradu za ekonomiju do sada su dobile dvije žene Elinor Ostrom 2009. i Esther Duflo deceniju kasnije.
Nagrada za ekonomiju posljednja je u nizu ovogodišnjih nagrada koje su dodijeljene otkrićima vakcine protiv COVID-19, atomskim snimcima i "kvantnim točkama", kao i norveškom dramaturgu i iranskoj aktivistici.
Izvor: Reuters