Мы в Telegram
Добавить новость
smi24.net
World News in Bosnian
Октябрь
2023

Ko u Beogradu podiže spomenik i otvara muzej Draži Mihailoviću?

0
Ko u Beogradu podiže spomenik i otvara muzej Draži Mihailoviću?

U više gradova Srbije prethodnih dana osvanuli su bilbordi na kojima se najavljuje otvaranje muzeja i otkrivanje spomenika "na mestu porodične kuće đenerala Draže Mihailovića" u Bregalničkoj ulici u širem centru Beograda.

Dok iz Grada Beograda za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrde da odluka o postavljanju spomenika komandantu četničkog pokreta iz Drugog svetskog rata još uvek nije doneta i da nije podneta sva potrebna dokumentacija, udruženje "Naša Drina" koje postavlja spomenik nije odgovorilo na pitanja RSE-a o tome da li ima dozvolu za najavljenu akciju.

Bilbordi sa likom četničkog vođe pojavili su se i u regionu Sandžaka na jugozapadu Srbije, gde su Bošnjaci većinsko stanovništvo.

Na pojavljivanje bilborda u tom regionu, između ostalog, reagovao je Savet bošnjačke nacionalne manjine koji je saopštio da traži "hitno uklanjanje" bilborda jer "podsjeća na zlodjela koja je četnički pokret počinio u sredinama u kojima žive Bošnjaci".

Draža Mihailović, komandant Kraljevske vojske u otadžbini, osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Nemačkom, nakon čega je streljan.

Viši sud u Beogradu rehabilitovao ga je u maju 2015. godine navodeći da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko veće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica da li je bio ratni zločinac.

Ko stoji iza najave podizanja spomenika?

Objavu na bilbordima u Srbiji potpisuju dve organizacije, "Naša Drina" i "Boračka organizacija Srbije i Srpske", na čijem čelu je isti čovek – Igor Braunović, poslanik Socijalističke partije Srbije (SPS) i vršilac dužnosti direktora javnog preduzeća Srbijašume.

Udruženje "Naša Drina" osnovano je 2020. u Malom Zvorniku, na zapadu Srbije, kao udruženje koje se, kako se navodi na njihovom sajtu, zalaže za zaštitu životne sredine.

Ipak, kako navode, udruženje kasnije prerasta u "patriotsko-ekološku organizaciju" i donosi odluku da se "uključi u politički život i podrži Socijalističku partiju Srbije i (njenog lidera) Ivicu Dačića na parlamentarnim izborima 3. aprila 2022. godine".

RSE nije dobio odgovore od ovog udruženja ni od njenog predsednika Braunovića o motivima za postavljanje spomenika Mihailoviću, kao ni o drugim detaljima ove akcije.

Socijalistička partija Srbije kao pravna naslednica Saveza komunista Jugoslavije nije odgovorila na zvaničan upit RSE o ovoj temi.

Ovo nije prvi put da udruženje "Naša Drina" učestvuje u izradi spomenika ličnostima optuženim za ratne zločine.

Kako je RSE pisao u junu, udruženje je učestvovalo u transportu spomenika Slobodanu Miloševiću, bivšem predsedniku Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) optuženom za ratne zločine u Hagu. Spomenik je izrađen u Subotici na severu Srbije, a transportovan za Moskvu.

Na sajtu udruženja objavljeno je i da je Braunović učestvovao na skupu u znak podrške Rusiji u Ruskom domu, ruskom centru za kulturu i nauku, u Beogradu.

Na Fejsbuk (Facebook) stranici udruženja objavljeno je u junu i pismo koje potpisuje ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko u kom se zahvaljuje Braunoviću na podršci oko organizacije koncerta jedne ruske folk grupe u Beogradu.

Braunović je u Skupštini Srbije na čelu poslaničke grupe prijateljstva sa Rusijom, a prema pisanju medija, ranije se pojavljivao u svojstvu čelnika preduzeća "Srbijašume" u jakni sa ispisanim slovom "Z", simbolom ruske invazije na Ukrajinu.

Braunović je u junu za RSE rekao da je tu jaknu dobio na poklon i da ne misli da time nanosi štetu svojoj zemlji.

Srbija je jedna od retkih država kandidatkinja za članstvo u EU koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Šta kaže Grad Beograd?

Najavljeno je da će spomenik biti postavljen u maloj ulici Bregalnička, nekoliko kilometara udaljenoj od centra Beograda. Na tom mestu se nalazi stambena zgrada.

RSE je uputio pitanja gradskoj upravi Beograda da li je Grad upoznat sa postavljanjem spomenutog spomenika i da li je ova akcija u skladu sa propisima.

U odgovoru Grada se navodi da je udruženje "Naša Drina" dostavilo Komisiji za spomenike 25. jula inicijativu da se postavi spomenik Dragoljubu Draži Mihailoviću u pomenutoj ulici, ali da dokumentacija nije bila potpuna.

"Zaključno sa današnjim danom, 11. oktobrom, Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica... nije dostavljena dopuna predloga za podizanje spomen obeležja, te se shodno tome nisu stekli uslovi da se inicijativa uzme u razmatranje na nekoj od narednih sednica Komisije", navodi se u odgovoru.

Iz gradske uprave u odgovoru navode i da, s obzirom na to, nije doneta odluka o podizanju ovog spomenika koja je, kako navode, "jedini validan akt na osnovu kojeg se preduzimaju dalji koraci u realizaciji podizanja spomenika".

U odgovoru iz gradske uprave navode da je, prema Zakonu o planiranju i izgradnji, zabranjena izgradnja spomenika i spomen obeležja izvan površina javne namene.

Iz udruženja "Naša Drina" nije stigao odgovor na pitanje RSE da li je bilo potrebno odobrenje Grada Beograda za postavljanje spomenika.

Postavljanje spomenika Draži Mihailoviću spominjao je u više navrata 2022. lider frakcije Pokreta obnove kraljevine Srbije Vojislav Mihailović i unuk Draže Mihailovića, ali nema informacija o zvaničnoj odluci gradske i republičke vlasti.

'Privatna skulptura' kao spomenik

Autor spomenika, vajar Dragan Radenović, rekao je za RSE da je radio na spomeniku Draži Mihailoviću na zahtev udruženja "Naša Drina".

"Ja sam uradio malu skulpturu, dakle, negde četrdesetak centimetara i oni su rekli da li možemo to da povećamo, pa da to onda bude spomenik. Ja sam rekao – može, ovo je skulptura, ali ona može biti u funkciji spomenika, što se na kraju i desilo", kaže Radenović navodeći da on inače ne radi spomenike, već "privatne skulpture".

Radenović kaže da ne smatra da je rad na skulpturi Mihailoviću sporan.

"Imao sam prilike da pročitam na internetu njegovu biografiju (Draže Mihailovića), njegov život, i zaključio da je reč o dobrom čoveku, koji je sa najboljim namerama to pokušao da uradi, što nije uspeo", rekao je Radenović dodajući da ne želi da ulazi u političku dimenziju priče.

"Nemojte me uzimati za validno to što ja govorim o istoriji, o politici, ja se time ne bavim", rekao je Radenović.

Radenović je, inače, i autor i skulpture posvećene Slobodanu Miloševiću koji je u saradnji sa organizacijom "Naša Drina" postavljen u Moskvi.

Uradio je i skulpturu posvećenu Vitaliju Čurkinu, bivšem predstavniku Rusije u Ujedinjenim nacijama, o čemu je pisao RSE 2018. godine.

Sa druge strane, Radenović je izradio i statuu posvećenu Stivu Džobsu (Steve Jobs), osnivaču američke kompanije "Epl" (Apple).

Reagovanje Bošnjačkog nacionalnog saveta

Predsednica Bošnjačkog nacionalnog veća Misala Pramenković kaže za RSE da se sporni bilbordi sa likom četničkog vođe, prema informacijama Veća, i dalje nalaze u sredinama gde živi bošnjačko stanovništvo.

Prema njenim rečima, nadležne službe pri jedinicama lokalnih samouprava bi morale da ih uklone.

"Postavljanje bilborda ovakve sadržine u višenacionalnim sredinama predstavlja direktnu provokaciju i vrijeđanje pripadnika naroda koji je pretrpio velike zločine, kao što je slučaj sa bošnjačkim narodom", navodi Pramenković u pisanom odgovoru za RSE.

Komentarišući najavu otkrivanja spomenika Draži Mihailoviću u Beogradu, Pramenković kaže da to "predstavlja pokušaj prekrajanja historijskih činjenica, kroz glorifikaciju njegovog lika i djela".

"Sa druge strane, ovakvi postupci najgrublje vrijeđaju sve one koji su bili žrtve djelovanja četničkog pokreta", kaže Pramenković.

Zločini nad muslimanskim stanovništvom

Dragoljub Draža Mihailović, komandant nekadašnje Jugoslovenske vojske u otadžbini, bio je komandant četničkih formacija u toku Drugog svetskog rata, koje su počinile brojne zločine.

Kako podseća istoričar Milan Radanović u tekstu objavljenom u listu "Beton", u periodu od 5. do 11. februara 1943. četnici su ubili više hiljada muslimana u Pribojskom, Pljevaljskom, Fočanskom i Čajničkom srezu.

O ishodu ove operacije je major Pavle Đurišić, komandant Limsko-sandžačkih odreda Jugoslovenske vojske u otadžbini, 13. februara obavestio Mihailovića navodeći da su sva muslimanska sela u srezovima Pljevlja, Foča i Čajniče "potpuno spaljena da nijedan njihov dom nije ostao čitav".

Odluku Višeg suda u Beogradu iz 2015. o njegovoj rehabilitaciji jedan broj istoričara i stručnjaka u Srbiji ocenjuje kao reviziju istorije.

Predlagači rehabilitacije su u postupku navodili da Mihailoviću tokom procesa nije bilo omogućeno pravo na odbranu, da nije video svog advokata do početka suđenja, da nije imao ni pravo na nepristrasan sud, dok mu je optužnica uručena sedam dana pred suđenje, što je odlukom suda usvojeno.

Spomenici Dragoljubu Mihailoviću u Srbiji postoje na Ravnoj Gori i u Ivanjici u zapadnoj Srbiji.

*Saradnja na tekstu: Dušan Komarčević











СМИ24.net — правдивые новости, непрерывно 24/7 на русском языке с ежеминутным обновлением *