Izetbegoviću treći mandat na čelu SDA
Bakir Izetbegović je osigurao treći uzastopni mandat predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) nakon što je ponovo bez protukandidata izabran na stranačkom kongresu 14. oktobra.
On je na čelu najjače bošnjačke stranke od 2015. godine, nastavljajući nasljeđe svog oca Alije Izetbegovića, jednog od utemeljitelja i prvog predsjednika SDA.
Iz SDA su ranije saopćili da je Bakira Izetbegovića predložilo svih 15 regionalnih odbora i 95 općinskih odbora.
Kandidatura Šemsudina Mehmedovića, koji je prije osam godina bio izazivač Izetbegoviću, ove je godine odbačena, nakon ocjene stranačke izborne komisije da "ne ispunjava potrebne statutarne uvjete". Iz SDA su kazali da je Mehmedovića predložilo osam općinskih i nijedan regionalni odbor.
Na stranačkom kongresu biće izabrana i rukovodeća tijela stranke, pored ostalih, potpredsjednici i članovi Predsjedništva stranke.
Za potpredsjednike su lokalne stranačke organizacije predložile 25 imena. Devet potpredsjednika SDA bira se naknadno, nakon što konačnu listu kandidata utvrdi novoizabrani predsjednik Izetbegović, kako je propisano stranačkim pravilima.
Kandidat je i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić koji je nepravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog spornog uvoza respiratora iz Kine na početku pandemije koronavirusa.
Među predloženim kandidatima je i bivši parlamentarac Asim Sarajlić kome se sudi u više procesa, pored ostalog i po optužnici za "namiještanje" izbora unutar SDA 2020. godine.
Novalić i Sarajlić su na "crnoj listi" Sjedinjenih Američkih Država.
Tri predsjednika u tri decenije
Porodica Izetbegović 33 godine drži ključni utjecaj unutar Stranke demokratske akcije.
Alija Izetbegović, jedan od osnivača stranke, vodio ju je od osnivanja u maju 1990. do 2001. godine, kada se povukao zbog bolesti i za svog nasljednika imenovao Sulejmana Tihića.
Tihić je vodio SDA sve do smrti 2014. godine, kada je, s mjesta zamjenika predsjednika, vođenje stranke preuzeo Bakir Izetbegović.
Izetbegovićev politički put, nakon uloge direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo tokom i u godinama nakon rata 1990-ih, počeo je u kantonalnoj skupštini 2000. godine i nastavio se u Parlamentu entiteta Federacija BiH do 2006. godine.
Potom je biran za državnog zastupnika. Izetbegović je od 2010. do 2018. biran u dva mandata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Za tu poziciju se kandidirao i na posljednjim izborima 2022. godine, ali je izgubio od kandidata Socijaldemokratske partije Denisa Bećirovića kojeg je podržalo još desetak stranaka i koji je osvojio oko 116.000 glasova više.
Dodatno, Stranka demokratske vlasti je završila u opozicijskim klupama na nivou države BiH, Federaciji BiH i u većini od deset kantona u ovom entitetu, uključujući i Sarajevski kanton.
Na lokalnim izborima održanim 2018. godine SDA je izgubila u utrci za lokalnu vlast u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Mostaru i Bihaću kao najvećim gradovima.
Pobjedu su odnijele stranke okupljene u tzv. Trojku koju predvode Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka te Narod i pravda – stranka koju su osnovali većinom bivši članovi SDA.