Weingarten: Srbija mora odlučiti da li je na putu ka Evropi ili da postane 'ruski otok'

Srbija mora odlučiti da li je na putu ka Evropi ili na putu da postane neka vrsta ruskog otoka, navodi u razgovoru za Radio Slobodna Evropa njemački političar Joe Weingarten, komentirajući sigurnosnu situaciju u regionu.

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SPD)  u Bundestagu i član Komiteta za odbranu njemačkog parlamenta kaže za Rusiju da je vođena idejom da destabilizira koji god dio Evrope može, dok nepriznavanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika naziva velikom greškom.

RSE je sa Weingartenom razgovarao tokom prve Sarajevske sigurnosne konferencije, koja je održana 17. i 18. oktobra u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

RSE: Nedavna eskalacija na sjeveru Kosova postavila je pitanje vojnog oružja na Zapadnom Balkanu. Vjerujete li da se takvo oružje može nabaviti od nedržavnih aktera, iz Vašeg iskustva?

Weingarten: Da, dopustite da Vas pitam. Prije nego odgovorim na ovo pitanje, dopustite da kažem nešto generalno o situaciji.

Problem je Republika Srbija. Srbija mora definirati svoju poziciju u budućnosti, moraju odlučiti koga će podržati, koji je njihov put. Da li su na putu ka Evropi ili su na putu da postanu neka vrsta ruskog otoka sa svojim saveznikom. Daleko od Rusije, ali povezani s njima. Moraju odlučiti. Ne možete imati oboje. Ne možete biti dio Evropske unije, dio Evrope i biti ruski saveznik. Moraju odlučiti.

Svi drugi problemi, ovi koje spominjete i o kojima govorimo na ovoj konferenciji, su rezultat toga, tog pitanja, te odluke koju Srbija mora donijeti. Pomažu onima za koje misle da su njihovi prijatelji u regionu, ali i to je dio destabilizacije i ne pomaže nikome dugoročno. To je pitanje za Bosnu, za [Sjevernu] Makedoniju i druge.

RSE: Kada je riječ o cijelom regionu, Berlinski proces je nedavno rezultirao potpisivanjem nekoliko ugovora, od bezviznog putovanja, do uzajamnog priznanja ličnih dokumenata, diploma i tako dalje. Jedan od ključnih aspekta, za, konkretno, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo je rušenje posljednjeg viznog zida na Zapadnom Balkanu. Bosna i Hercegovina je potpisala dogovor o bezviznom putovanju, ali ga još nije implementirala. Mislite li da će doći do posljedica za potpisivanje, a potom neprovođenja nečega?

Weingarten: Prije svega, to je u interesu ove zemlje da implementira dogovor. Tako da bi to trebalo uraditi. Čekamo na to. Imali smo duge razgovore prije nego što smo se otvorili za tu ideju. Mislim da je to potrebno, da se ljudima ovdje da šansa da putuju, da se ljudima da šansa da dođu ovdje kada je riječ o investicijama i sličnim stvarima, turizmu. To je važno u oba smjera.

Tako da je nemanje vize problem. Znam da je to teška odluka za saveznu vlast, oko ovih pitanja da se slože s entitetima, ali mislim da savezna vlast mora imati snažniji stav o ovom pitanju.

Nepriznavanje Schmidta je velika greška

RSE: Gospodine Weingarten vlasti entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini ne priznaju Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice. To je stav koji podržava Ruska Federacija. Iz Republike Srpske već godinama dolazi secesionistička retorika. Kako gledate na podršku Rusije politikama RS-a?

Weingarten: Mislim da je nepriznavanje Christiana Schmidta i njegovog ogromnog rada velika greška. On dobro igra svoju ulogu. To nije samo moj stav, već i stav njemačke vlade, ne zato što je on njemačkog porijekla, ali obavlja svoju ulogu veoma dobro, kao što su to činili i njegovi prethodnici. Tu nije voljom Zapada ili nekoga drugog, on je tu zbog volje Ujedinjenih nacija.

Potreban je, a Rusija je vođena idejom da destabilizira koji god dio Evrope može. To je njihova strategija za Zapadni Balkan i Bosnu Hercegovinu, i to je pogreška, koja ne bi trebala proći. Razgovarao sam s Christianom Schmidtom. Radi veoma oprezno i zna koliko je komplicirano, i svi bi mu trebali olakšavati posao, a ne otežavati.

RSE: Berlin je zaustavio finansiranje nekoliko projekata u entitetu Republika Srpska. Lider RS-a Milorad Dodik je najavio da će Mađarska uskočiti i finansirati neke od tih projekata. Šta takav pristup Budimpešte čini pristupu Evropske unije Bosni i Hercegovini?

Weingarten: Znamo da Mađarska ima različit pristup o ulozi Rusije i ruskim politikama od pristupa Njemačke, na primjer, i većine Evrope. Suverena su nacija i moraju odlučiti šta će raditi. Ali, i mi to radimo. Radimo isto. Pokušavamo okupiti većinu evropskih nacija s nama protiv ove strategije, protiv Rusije u svim perspektivama. To je greška Mađarske, takvo postupanje. To nije u interesu ljudi u regionu, ne samo kratkoročno, već općenito. To je dio destabilizirajućih strategija Rusije i Mađarska im ne bi trebala pomagati.

RSE: Hoće li biti i daljih reperkusija, iz Berlina, ne samo o ovom pitanju, već i kada je riječ o kontinuiranoj podršci entiteta RS ruskim politikama, posjetama gospodina Dodika Moskvi i tako dalje?

Weingarten: Ispitujemo to, ispitujemo to. Tu su dvije stvari. Prvo, zainteresirano smo općenito za pomoć cijelom Zapadnom Balkanu da uspostavi kontakt s Evropom. Najbolja ideja bi bilo imati slobodne nacije koje dolaze u Evropu, u Evropsku uniju, i da im pomažemo korak po korak.

Ali, s druge strane, imamo druge velike konflikte u regionu. Naravno, njemačke i evropske politike se trenutno fokusiraju na druge konflikte, što je prirodno. Rat u Ukrajini je veliko pitanje, sada je i rat Hamasa i Izraela veoma veliko pitanje, i, naravno, postoji opasnost da, neću reći zaboravimo, ali da se za procese koji se odvijaju ovdje smanjuje mogućnost Zapadnih zemalja da ih promatraju.

Ali, konferencije poput ove su važan dio napora da se i dalje drži oko na regionu i da se diskutira o problemima. Drago mi je što sam ovdje i da učestvujem u takvoj diskusiji.

Njemačka se probudila nakon invazije na Ukrajinu

RSE: Spomenuli ste rat u Ukrajini i posljednju eskalaciju između Izraela i Hamasa. Na koji način je rat u Ukrajini, koji traje već više od godinu i po, promijenio evropsku sigurnosnu arhitekturu, ali i njemačke politike odbrane i potrošnje na odbranu?

Weingarten: Da vam odgovorim otvoreno, Njemačka se probudila. Bili smo malo naivni kada je riječ o našim stavovima o Rusiji. Mislili smo da možemo pregovarati s njima.

Mislili smo da kroz različite procese možemo uraditi nešto za Ukrajinu, ali smo, barem nakon 2014, trebali naučiti da to ne može tako funkcionirati. To smo shvatili veoma brzo nakon napada iz 2022., da se naša politika mora promijeniti u više stvari.

Jedna od njih je snažna i sve veća pomoć Ukrajini da pobijedi u ratu. Druga je da ojačamo NATO i Evropsku uniju protiv ruskih infiltracija. I treća stvar je da smo mnogo uložili u vojsku u Njemačkoj da ojačamo vlastitu armiju. Sukob s Rusijom neće biti pri kraju ni kada se rat u Ukrajini, za nadati se, završi jednog dana.

Ruska politika je, kako kaže i Putin, da žele poništiti odluke iz posljednjih desetljeća koje su načinile slobodne države u Istočnoj Evropi, žele da vrate nešto poput Sovjetskog saveza, ili Ruskog carstva, ne znam. To nije naša politika i stajat ćemo uz naše istočnoevropske partnere u sprečavanju ruske agresije i u budućnosti.

RSE: Postoje određene zabrinutosti da će Rusija staviti veto na produženje na još jednu godinu mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a za manje od mjesec. Ima li Njemačka, zajedno s NATO-m, pričuvni plan da se ne dozvoli sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini?

Weingarten: Za sada ne, barem ne plan o kojem bih pričao javno. Moramo sačekati da vidimo odluku Vijeća sigurnosti, ali mi smo privrženi stabilizaciji i pomoći regionu. Bundestag je, mi smo, glasali prošle godine za novi mandat njemačkih snaga ovdje, to smo obnovili ovog juna. Mislim da ćemo tu ostati duže vrijeme, sve dok je to potrebno, i mislim da će biti potrebno jedno duže vrijeme.