Hrvatska neće koristiti otvorena pitanja da uspori put BiH prema EU, poručio Plenković
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je 19. oktobra u Sarajevu da Hrvatska neće zloupotrijebiti otvorena pitanja koja ima sa Bosnom i Hercegovinom kako bi usporavala evropske integracije te zemlje.
"Nećemo ta pitanja sigurno staviti u kontekst pristupnih pregovora BiH. To su bilateralne teme i garantiram da ih Hrvatska neće staviti na dnevni red kako bi usporavala put BiH prema EU", kazao je Plenković u Sarajevu, ističući procesuiranje ratnih zločina, pronalazak nestalih u ratnim 90-im i imovinsko-pravne odnose kao neka od otvorenih pitanja.
Plenković je također kazao da najmanje do 2028. godine neće biti odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, što je jedno od pitanja koje opterećuje odnose između dvije zemlje.
Plenković, koji boravi u službenoj posjeti BiH, kazao je na konferenciji za novinare da se proširenje Evropske unije (EU) trenutno se nalazi u ključnoj fazi i da BiH treba iskoristiti taj moment
Naglašavajući da je ruska agresija na Ukrajinu, koja je počela u februaru prošle godine, ubrzala proširenje EU, kazao je da želi ohrabriti Vijeće ministara BiH i Parlament BiH da učine napore i donesu zakone koji su neophodni za napredak ka EU.
"Moment je sad. Iduće godine, ide se u europske izbore i ne može se očekivati da ove teme budu u fokusu", kazao je.
Naglsio je i da bi dvije zemlje trebale unaprijediit suradnju s ciljem suzbijanja nezakonitih prelazaka granice, što podrazumijeva bolju kontrolu granica, suradnju u readmisiji i sklapanje sporazuma BiH sa Frontexom.
Također je poručio da je Hrvatska spremna pomoći BiH oko južne plinske interkonkecije, s ciljem stjecanje energetske neovisnosti.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila je na potpori Hrvatske u evropskim integracijama BiH, otkako je 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU, dok je krajem 2022. dobila kandidatski status.
"Hrvatska će nastavit pružati svaki vid pomoći kad su u pitanju daljnji koraci ka članstvu BiH u Uniji, a to je kako očekujemo otvaranje pregovora za članstvo", kazala je Krišto.
Govoreći o budućim zadacima istaknula je potrebu izmjene izbornog zakonodavstva s ciljem implementacije odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava u BiH.
Sporna pitanja između BiH i Hrvatske
Hrvatska Vlada i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici 20. juna u Zagrebu raspravili su preko 30 tema, među kojima su brojna otvorena pitanja.
Jedno od spornih pitanja je predložena izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.
Istodobno, planovi izgradnje hidroelektrana "Gornji horizonti" u južnom dijelu Bosne i Hercegovine izazvali su zabrinutost zbog mogućih posljedica za poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj, uz donji tok rijeke Neretve kod ušća u Jadran.
Tu su i neriješena imovinska potraživanja sukcesijske mase nakon raspada Jugoslavije i granični sporovi.
BiH i Hrvatska surađuju na 14 infrastrukturnih projekata, poput izgradnje cestovnih mostova preko rijeke Save i razvoja plinovoda "Južna interkonekcija" s ciljem opskrbe plinom s LNG terminala na Krku potrošača u Bosni i Hercegovina.
Na zajedničkoj sjednici dviju vlada predložena je obnova međunarodne željezničke linije koja povezuje Ploče, Mostar, Sarajevo, Banja Luku i Zagreb.
Plenković je u posljednjem službenom posjetu Sarajevu bio u decembru 2021. godine. Plenković je posljednji put boravio u BiH u julu kad je u Orašju na sjeveru Bosne otvoren hrvatski konzulat.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Krišto sastala se s hrvatskim premijerom Plenkovićem u februaru 2023.
Plenković je, kao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović te neki od hrvatskih ministara, u međuvremenu više puta dolazio u neformalne posjete drugim gradovima u BiH, kad se sastajao s Draganom Čovićem, predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH, i drugim dužnosnicima ove sestrinske stranke.