U Sarajevu se neće obilježavati osam i po decenija od Kristalne noći

Prijetnje. Tome su u posljednjih nekoliko dana izloženi, kako kažu, predstavnici Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Sve se dešava dok traje sukob Izraela i islamističkog palestinskog pokreta Hamas.

Već danima se u Bosni i Hercegovini održavaju protesti podrške palestinskom narodu. Kako kaže Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija" iz Sarajeva, na protestima su se mogli vidjeti za Jevreje sporni i uvrjedljivi simboli.

"Nikad nismo viđali, recimo, transparente gdje Davidova zvijezda služi da odrubljuje glave, gdje se traži da se očisti svijet od onoga što se čini i Jevreja", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Andrle.

 

Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini odlučila je da ove godine ne obilježi 85 godina od Kristalne noći. Koncert koji je trebao biti održan 8. novembra u sarajevskoj sinagogi je otkazan.

 

Kristalna noć je naziv za noć 9. novembra 1938. godine kada je širom nacističke Njemačke počelo uništavanje jevrejskih zgrada, trgovina, kuća, sinagoga.

Ulice su bile prekrivene komadićima stakla slomljenih prozora i po tome je noć dobila naziv Kristralna (Kristallnacht op.aut), i smatra se simboličnim početkom holokausta.

Šta je prethodilo odluci Jevrejske zajednice u BiH?

Odluku da otkažu koncert u sarajevskoj sinagogi, Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini je donijela nakon što je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine uputila depešu svim sigurnosnim službama u Bosni i Hercegovini.

U depeši se navodi da, u svrhu zaštite građana, kao i očuvanja kulturoloških i vjerskih objekata, pojačavaju prisustvo policijskih službenika na lokalitetima gdje su smješteni objekti od značaja za jevrejsku i palestinsku zajednicu.

U Jevrejskoj zajednici Bosne i Hercegovine naveli su i da je povećan nivo antisemitizma, kao i da je izostala reakcija nadležnih.

U pojašnjenju su naveli da se bosanskohercegovački Jevreji osjećaju "sigurno na svojim ognjištima", ali da su odluku donijeli u skladu sa zakonskim regulativama i okolnostima u kojem se društvo nalazi.

Vladimir Andrle je rođen u Sarajevu gdje i živi. Kaže da nikada kao sada, nije vidio takav porast antisemitizma, a prijetnje im, navodi, stižu i na njihov Facebook profil.

Uvidom u profil Jevrejske opštine Sarajevo RSE je uočio da su svi uvredljivi i prijeteći komentari izbrisani, te da su ostale poruke Sarajlija koji im pružaju podršku.

 

"Protesti za palestinski narod održavani su i ranije, ali nikada sa ovako jakim antisemitskim simbolima. Ipak, palestinska zajednica vrlo korektno uvijek reaguje, u smislu da poziva da se u stvari protestuje protiv onoga protiv čega protestuju, a ne da se ide u antisemitizam", dodaje Andrle.

Inače, na protestima održanim u Sarajevu, 22. oktobra, Majed Maarouf, predsjednik Palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini izjavio je kako ne pozivaju ljude da budu protiv Izraela.

"Mi se borimo protiv okupatora, ne protiv izraelskog naroda. To treba ljudi da znaju – mi smo za mir", kazao je Maarouf.

Jevreji u Bosni i Hercegovini žive više od 450 godina

Jevreji su u Bosni i Hercegovinu stigli krajem 16. vijeka iz Španije.

Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata stradalo je 70 posto članova ove zajednice u Bosni i Hercegovini, a veliki broj njih se iselio tokom 90-ih godina prošlog vijeka. Procjena je da ih trenutno živi oko 1.000.

"Ne osjećam nikakav strah i osjećam se kao dio lokalnog stanovništva. Ne vidim nikakvu razliku i ne pada mi na pamet da se nečega bojim", kaže Eli Tauber, direktor Arhiva Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Protesti su najavljeni i narednih dana, ali to, kaže Tauber, ne znači da se njima propagira antisemitizam.

"Ne mislim da je to antijevrejski i to se zna da to nije antijevrejski. Iako, to neko može da nazove antisemitski, jer kao i uvijek kada je neki problem s Izraelom, taj antisemitizam poraste svuda u svijetu. Ali, lično mislim da to nije upućeno na naše Jevreje ni u kom obliku", vjeruje on.

Komentari Sarajlija

I građani Sarajeva, koji su govorili za RSE, Jevreje doživljavaju kao svoje gugrađane.

"U Sarajevu je uvijek bio suživot na najvišem mogućem nivou. Znači, različite kulture su tu stoljećima prisutne, tako da nema tu nikakvih problema. Jevreji su naši sugrađani. Mi s njima sarađujemo, živimo i radimo", kaže Nermin.

Otkazivanje koncerta, ali i atmosfera uzrokovana događajima na Bliskom istoku dovela je do stvaranja dojma da se ne osjećaju sigurno, smatra Elma.

"Pa, možda i nije bio momenat za koncert, ne bih tome previše pridavala važnosti kao signalu nečega. Zaista jeste veliki otpor javnosti, što više lideri jakih zemalja zapravo žmire na ovu situaciju, to je vjerovatno otpor javnosti veći, te se možda zbog toga stvara dojam nekog antisemitizma, ne znam. Ovo je običan narod, zaista sam se u to uvjerila, koji nema te predrasude", ocijenila je ona.

Mržnje prema Jevrejima nema, smatra Mirza, ali misli da su ljudi suviše opterećeni problemima i teškim situacijama u kojima su svakodnevno.

"To je sigurno problem zbog trenutne situacije, svjetske situacije. Naravno da je svaka manjina ugrožena u bilo kakvoj većini i to će uvijek biti tako. To možemo gledati nekako kao ljudi, i ključ svega, svakog problema je neulaženje u tuđu kožu", ocjenjuje Mirza.

O istoriji Jevreja u BiH

Istoričar Husnija Kamberović kaže za RSE kako je činjenica da su Jevreji u vrijeme dok je Bosna i Hercegovina bila pod Nezavisnom državom Hrvatskom (NDH) ubijani i odvođeni u koncentracione logore. Ali, dodaje, postoji i činjenica u kojoj su građani na razne načine spašavali Jevreje.

"Pamtimo solidarnost Jevreja tokom posljednjeg rata u BiH. Pomagali su na sve načine na koje su mogli, i kroz svoje kanale komunikacije sa svijetom. Znamo koliko su Jevreji pomagali i građanima Sarajeva u opsadi"", ukazuje Kamberović.

"S druge strane i ljudi su pomagali Jevrejima. Ljudi kad su čuvali Hagadu, kad su je spašavali u Drugom svjetskom ratu, nisu to radili zato što je to bila nečija tuđa knjiga, nego su to doživljavali kao svoje nasljeđe i Jevreji koji žive s nama ovdje su, zapravo, naši Jevreji", ukazuje on.

 

Kada je riječ o istorijskom kontekstu u Bosni i Hercegovini, nije bilo slučajeva da se širi antisemitizam, niti su događaji na Bliskom istoku imali negativan uticaj na položaj Jevreja u BiH, ocjenjuje Kamberović.

"Ukoliko se sada Jevreji u BiH osjećaju nelagodno, pod hitno treba tu nelagodu otkloniti", kaže on.

Poruke člana Predsjedništva i gradonačelnice Sarajeva

Predstavnici vlasti reagovali su tek nakon što su Jevreji 26. oktobra uputili saopštenje u kome spominju porast antisemitima.

Nakon toga, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, sastali su se istog dana sa predstavnicima Jevrejske zajednice u BiH.

Antisemitizam je, nakon sastanka, ocijenjen nedopustivim, i stranim "društvenoj tradiciji zasnovanoj na toleranciji i zajedničkom životu".