Turska 100 godina kasnije: Erdogan - Ataturkov nasljednik i suparnik
Turska 29. oktobra obilježava 100. godina od rođenja svoje moderne republike usred kritika da aktuelni lider nanosi štetu zaostavštini osnivača države, piše njemačka novinska agencija dpa.
Program proslave objavljen je tek prije sedmicu dana, a vlada "nije čak ni uputila pozive stranim liderima", kaže profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kadir Has u Istanbulu, Soli Ozel.
Njegovi klevetnici optužuju predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da hvali "novu Tursku" koja je konzervativnija i religioznija.
Turski predsjednik priprema novi ustav koji bi ženama garantovao pravo da nose veo u svim okolnostima, uspostavio bi "porodicu (kao) temelj društva" i propisao da se brak može sklopiti samo "između muškarca i žena", ističe direktor Istanbulskog instituta za politička istraživanja, Seren Selvin Korkmaz.
Od svog osnivanja, Erdoganova Partija pravde i razvoja (AKP) "nastoji da izgradi identitet i alternativne narative za Republiku", ističe ona.
"Polarizacija Turske se čak proširila i na proslavu stogodišnjice: AKP govori o 'vijeku Turske', drugi o 'drugom vijeku' Republike", navodi ona.
Osim što oblikuje tursku politiku i društvo, Erdogan, čini se, jako je svjestan geopolitičkog uticaja koji može imati.
Erdogan deblokirao ulazak Švedske u NATO
Nakon 17-mjesečnog diplomatskog zastoja, Erdogan je 23. oktobra parlamentu podnio na ratifikaciju prijedlog zakona o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO.
Naglasio je da će konačna odluka biti donesena u parlamentu, gdje njegova stranka, AKP, ima većinu zajedno sa svojim saveznikom, ultranacionalističkom Partijom nacionalističkog pokreta (MHP).
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i švedski premijer Ulf Kristersson bili su uvjereni u brz ulazak Švedske u Alijansu.
Turski predsjednik je ranije rekao da će dati odobrenje za pristupanje Švedske "ako Sjedinjene Države održe svoja obećanja", misleći na prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj, koju je blokirao američki Kongres.
Ankara je ukinula veto i dozvolila Finskoj da se pridruži Atlantskom savezu u martu, ali tek nakon ukidanja embarga na prodaju oružja Turskoj koji je Helsinki uveo 2019. godine, nakon turskih operacija protiv kurdskih snaga na sjeveru Sirije.
Finska, koja je podnijela zahtjev za ulazak u NATO u isto vrijeme kada i Švedska, dobila je članstvo u aprilu.
Turska je više puta optuživala Švedsku za skrivanje zabranjenih kurdskih militanata i zahtijevala njihovo izručenje.
Erdogan je takođe zatražio od Švedske da preduzme mjere zbog spaljivanja Kur'ana na protestima u zemlji koji su razbjesnili mnoge u muslimanskim zemljama.
Turska i Mađarska su posljednje članice NATO-a koje još nisu ratifikovale ulazak Švedske, koji moraju odobriti sve članice prije nego što stupi na snagu.
Ukoliko zeleno svjetlo dođe i iz Mađarske, Švedska će vjerovatno moći pristupiti Alijansi prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a koji je zakazan za 28. i 29. novembar u sjedištu u Briselu.
Turska 'više ne očekuje ništa' od EU, poručio Erdogan
Međutim, u odnosima Ankare sa EU ne nazire se napredak.
Turski predsjednik je 1. oktobra rekao da njegova zemlja "više ne očekuje ništa od Evropske unije, koja nas čeka pred vratima već 40 godina".
"Održali smo sva obećanja koja smo dali EU, ali oni nisu ispunili gotovo ništa od svojih", rekao je, dodajući da neće "tolerisati nikakve nove zahtjeve ili uslove u procesu pridruživanja" da se njegova zemlja pridruži Uniji.
U julu, uoči Vijeća EU za vanjske poslove o Turskoj, slovenačka ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon naglasila je da rasprava o kandidaturi Turske za članstvo u EU ima smisla ako ta zemlja pokaže iskreni interes.
Tu su brojni izazovi poput pitanja migracija, Kipra, te posredničke uloge Turske u ratu u Ukrajini.
Posrednik u ratu u Ukrajini
Turska se prošle godine ponudila kao posrednik između Ukrajine i Rusije, pomažući da se postigne dogovor koji je omogućio siguran izvoz žitarica preko Crnog mora.
Od tada Turska vodi razgovore s obje strane o oživljavanju sporazuma, koji je propao nakon što se Rusija povukla manje od godinu dana kasnije.
I Rusija i Ukrajina se spremaju za zimu koja kuca na vrata, pri čemu Kijev upozorava na nove napade na svoju energetsku infrastrukturu, dok Moskva pokušava da potisne ukrajinsku kontraofanzivu.
Erdogan Hamas naziva borcima za slobodu
U Erdoganovom prvom odgovoru na smrtonosne napade Hamasa od 7. oktobra, turski predsjednik je zauzeo odmjeren ton, osuđujući sve napade na civile i pozivajući Izrael da bude odmjeren u svom odgovoru.
Međutim, postao je mnogo glasniji nakon eksplozije u bolnici Ahli Arab u Gazi prošle sedmice, kada je Hamas nakon incidenta optužio Izrael za granatiranje bolnice.
Izrael je, s druge strane, rekao da je u pitanju bila krivo vođena raketa iz pravca Gaze.
Eksplozija je dovela do protesta širom muslimanskog svijeta.
Dvadeset petog oktobra je rekao da otkazuje planove za posjetu Izraelu zbog njegovog "nehumanog rata" protiv militanata Hamasa u Gazi.
Na "Velikom palestinskom mitingu", održanom 28. oktobra na zapuštenom aerodromu Ataturk u Istanbuku, Erdogan je izraelske udare u Gazi nazvao "masakrom" i dodao da su zapadni saveznici Izraela "glavni krivac" onoga što je nazvao "ratnim zločinima" Izraela.
"Spremamo se za ovo i predstavit ćemo Izrael svijetu kao ratnog zločinca", rekao je Erdogan.
Turski lider je i tada ponovio da Hamas ne vidi kao terorističku organizaciju, već kao "oslobodioce", koji se bore za svoju zemlju, izazivajući brzu i ljutu osudu izraelske vlade.
Ankara održava kontakte s Hamasom i, prema vlastitim izjavama, pokušava osigurati oslobađanje talaca.
Sjedinjene Države, Evropa i Izrael Hamas smatraju terorističkom organizacijom, ali ne i Turska.
Erdogan je razgovarao telefonom sa šefom islamističkog Hamasa Ismailom Haniyom.
Prema turskim izvorima, Erdogan je rekao da je trajno mirovno rješenje na Bliskom istoku moguće samo sa palestinskom državom unutar granica iz 1967. s istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.
On je rekao da će Turska nastaviti da se zalaže za trajno mirovno rešenje na međunarodnoj sceni.
Pres služba turske vlade ranije je objavila na mreži X, ranije poznatoj kao Twitter, da će Turska nastaviti raditi na prekidu vatre u tom regionu što je prije moguće.
Aktivnosti Turske na Zapadnom Balkanu
Turska je posljednjih godina proširila svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, uglavnom u zemljama regiona sa muslimanskim stanovništvom.
Ankara je u Bosni i Hercegovini pojačala prisustvo kroz otvaranje obrazovnih institucija, ali i kroz velike infrastrukturne projekte i mreže turskih preduzetnika.
Pomaže li Erdogan Dodiku?
Sarajevo i Banjaluka nijemi na odluku Erdoganove stranke da ne prizna genocid u Srebrenici
Turska je u infrastrukturu Bosne i Hercegovine uložila više od 284 miliona eura, a saopšteno je i da je projekat autoputa Beograd-Sarajevo, koji finansira Ankara, vrijedan četiri milijarde eura.
U nedavno objavljenom izvještaju o vanjskoj trgovini Albanskog instituta za statistiku za period od januara do jula 2023., Turska je rangirana kao treći najveći trgovinski partner Albanije.
Turska preuzima Misiju NATO-a na Kosovu
Turska je prisutna i u Srbiji te na Kosovu.
Načelnik Oružanih snaga Turske Yasar Guler sastao se 25. oktobra u Beogradu sa potpredsjednikom Vlade Srbije i ministrom odbrane, Milošem Vučevićem.
"Turska ima veliki i značajan politički, ekonomski, bezbjednosni i kulturni uticaj i značaj za prostor Zapadnog Balkana", rekao je Vučević.
Dok je Guler istakao da će Turska podržati pristupanje Srbije EU, druga dominantna tema je pitanje bezbjednosti na sjeveru Kosova.
Kristofer Hil za RSE: Prerano je reći da je dijalog Srbije i Kosova neuspešan
Lideri EU osudili napad u Banjskoj i zatražili od Kosova i Srbije primenu svih sporazuma
Snage KFOR-a predvođene NATO-om na Kosovu redovno mijenjaju komandu, posljednji put u oktobru.
Turski general Ozkan Ulutas preuzeo je vodstvo nad snagama od 4.500 vojnika.
To dolazi u trenutku novih tenzija između Kosova i susjedne Srbije.
Dana 24. septembra, u selu Banjska na Kosovu naoružane grupe Srba su napale kosovsku policiju, ubivši jednog policajca. Tokom sukoba ubijena su i tri srpska napadača.
"Ohrabreni smo uvjeravanjima koja smo dobili od Gulera u pogledu bezbjednosti srpske zajednice na Kosovu i Metohiji", rekao je Vučević.
Odnos Turske i Zapada
Kako Republika Turska ulazi u svoj drugi vijek, ostaje pitanje u kojem pravcu Erdogan pokušava da usmjerava zemlju i da li će na kraju biti uspješan.
Za Berka Esena, profesora na Univerzitetu Sabanci u Istanbulu, "Erdogan se zalaže za drugu republiku, konzervativniju, više islamskiju, koja se distancira od Zapada".
"Trudi se da ostavi trag na svim važnim političkim poljima i na svim projektima. Međutim, bez obzira da li se radi o proslavljanju nezavisnosti zemlje ili odavanju počasti vojsci", čiji je predsjednik glavnokomandujući, "Mustafa Kemal Ataturk je svuda", rekao je Esen, prenosi dpa.
"Nije [Erdogan] u potpunosti uspio da to izbriše, ali je vjerovatno šta će pokušati to uraditi nakon 2023. godine", rekao je Esen.