Proširena američka lista sankcionisanih sa Zapadnog Balkana
Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a na listu sankcionisanih sa Zapadnog Balkana zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti dodao je još deset osoba i kompanije iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine (BiH) i Sjeverne Makedonije.
Na listi su Savo Cvijetinović, Petar Đokić i Duško Perović iz BiH, Miodrag Davidović i Branislav Mićunović iz Crne Gore, Nenad Popović i Miša Vacić iz Srbije, te Ratka Kunoska Kamčeva, Irina Samsonenko i Sergej Samsonenko iz Sjeverne Makedonije.
"Rusija je nastavila koristiti svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu kako bi spriječila integraciju regije u međunarodne institucije i organizacije, kao i iskoristila ključne jurisdikcije za olakšavanje svojih agresivnih destabilizirajućih aktivnosti", rekao je podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson.
"Današnja akcija ponovno potvrđuje šire napore Vlade SAD-a u promicanju mira, stabilnosti i funkcionalnog demokratskog upravljanja u regiji Zapadnog Balkana", naveo je Nelson.
Portparol Ministarstva Matthew Miller izjavio je da je "State Department označio dvije osobe i 12 entiteta sa Zapadnog Balkana povezanih sa zloćudnim utjecajem Rusije u regiji i korupcijom koja ga omogućuje".
"Odjel proglašava Mišu Vacića, srpskog političara, zbog sudjelovanja u nelegitimnim referendumima o aneksiji koje je organizirao Kremlj na teritorijima Ukrajine pod ruskom okupacijom u rujnu 2022. Odjel također proglašava Nenada Popovića, bivšeg dužnosnika srbijanske vlade, i njegove povezane tvrtke. Popović održava bliske veze s Kremljom i koristi svoju mrežu za koruptivne sheme za izgradnju osobnog bogatstva", kazao je.
Istovremeno, saopštio je Miller, "Ministarstvo financsja nameće sankcije za osam pojedinaca i šest entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH), Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji koji direktno olakšavaju ruski utjecaj ili čije koruptivne aktivnosti imaju koristi od ruskog utjecaja".
"Ti pojedinci i subjekti takođe ometaju ključne reforme i napredak prema pristupanju EU. Ovim imenovanjima američka vlada ima za cilj promijeniti ponašanje uključenih i boriti se protiv lokalne korupcije, organiziranog kriminala i nedopuštenih poslova i trgovine utjecajem koji jačaju ruski zloćudni utjecaj", naveo je.
Ministar u Vladi RS i šef Predstavništva RS u Moskvi
Petar Đokić je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske (RS) i dugogodišnji predsjednik Socijalističke stranke. Od 2010. godine je na različitim ministarskim funkcijama u Vladi ovog bh. entiteta. Početkom novembra, u Beogradu mu je povodom obilježavanja ruskog praznika, Dana narodnog jedinstva, uručeno priznanje za zasluge "u jačanju prijateljstva RS i Rusije".
Za Đokića američko Ministarstvo finansija u saopštenju navodi da je "2017. potpisao sporazum sa hrvatskim ministrom energetike i okoliša o izradnji cjevovoda od Hrvatske do Rafinerije nafte Brod, koja je u ruskom vlasništvu, a nalazi se u RS".
"Ulazak u takav sporazum je prijetnja provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sankcionisanje Đokića alje jasnu poruku da SAD neće tolerisati anti-Dejtonsko ponašanje", ističe se u saopštenju.
Navode da je Đokić odgovoran za kršenje više sporazuma koji se tiču regionalne bezbjednosti, mira i saradnje na Zapadnom Balkanu.
Duško Perović je dugogodišnji šef Predstavništva RS u Moskvi.
"Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke, SNSD, sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina", navodi se u saopštenju.
Dodaju da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera.
"Iako je uposlenik Vlade RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom. Perović je, dodatno, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera", tvrdi Ministarstvo finansija SAD.
On je sankcionisan jer je, direktno ili indirektno, djelovao u ime Milorada Dodika, koji je još od 2017. na listi sankcija OFAC.
Đokić i Perović nisu odgovarali na pozive RSE za komentar.
Savo Cvijetinović poznat pod nadimkom "Tigar" je biznismen iz Bijeljine na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, i član Izvršnog komiteta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika. On je osnivač i direktor firme "Inženjering-BN" koja je takođe stavljena na listu sankcija. Osim toga, Cvijetinović je na čelu Srpsko-ruske zajednice "Zavet". Tokom rata u BiH, bio je na čelu Posebnih jedinica Policije RS.
Kako se navodi u saopštenju, Cvijetinović je predstavnik firme "BN inžinjering", koja se nalazi "u vlasništvu nekadašnjeg zamjenika šefa vojnog vazdušnog transporta u ruskim oružanim snagama, i bivši komandant ruske komponente vojnog vazduhoplovnog transporta".
"BN Inžinjering je učestvovao u ilegalnom transferu helikopterskih motora proizvedenih u Ukrajini ka Rusiji, preko Bosne i Hercegovine", naglašeno je u saopštenju.
Navodi se da je Cvijetinović bio rukovodilac, zvaničnik, direktor i član upravnog odbora ove kompanije.
Cvijetinović je za RSE kratko rekao da mu niko nije javio za sankcije, te da od nas prvi put čuje.
"Nemam nikakav komentar, ne zanimaju me ni oni, ni njihove sankcije", kazao je Cvijetinović.
Vučićev koalicioni partner i šef proruske 'Srpske desnice'
Nenad Popović, političar iz Srbije blizak ruskim vlastima, predsednik je Srpske narodne partije - koalicionog partnera vladajuće Srpske napredne stranke.
U obrazloženju sankcija, SAD navode da Popović "koristi veze sa Kremljom da obezbedi poslove za svoje kompanije u Rusiji, od kojih većina posluje u sektoru konsaltinga, nekretnina i elektronike, kako bi izgradio lično bogatstvo kroz pronevere i poreske šeme".
Sankcije su mu uvedene zbog poslova u sektoru elektronike u Rusiji. Taj sektor je pod sankcijama Zapada od ruske invazije na Ukrajinu, kako bi se sprečilo da tehnologija bude korišćena na ratištu.
Američko ministarstvo finansija sankcionisalo je i tri firme u Rusiji, za koje navodi da su pod upravom Popovića - "Asset Electro LLC", "Asset Automation LLC" i "Mosen Esset Menedzhment LLC".
"Preko Asset Electro LLC, Asset Automation LLC i Mosen Esset Menedzhment LLC, Popović kontroliše ogromnu mrežu podružnica u Rusiji koje se bave nekretninama, inženjeringom i elektronikom", dodaje se u obrazloženju američkog Trezora.
Na listu sankcija dodato je i više firmi u Rusiji, koje SAD povezuju sa ovim kompanijama i Popovićem.
U poslednjem sazivu parlamenta, raspuštenom pred izbore koji će biti održani 17. decembra, Popović je bio poslanik vladajuće većine. Od 2017. do 2022. bio je ministar bez portfelja u Vladi Srbije.
Popovićeva stranka sarađuje sa Jedinstvenom Rusijom, partijom ruskog predsednika Vladimira Putina, sa kojom je potpisala više međupartijskih sporazuma.
Popović je, kao ministar i poslanik, u Srbiji i Rusiji imao brojne susrete sa ruskim zvaničnicima, a od početka ruske invazije na Ukrajinu zalagao se za to da Srbija ne uvede sankcije Rusiji.
O poslovnim vezama Nenada Popovića u Rusiji pisali su istraživački mediji. Njegovo ime našlo se 2017. godine u projektu "Rajski papiri" koji otkriva veze više od 120 svetskih političara sa ofšor kompanijama. Kako je tada objavila Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), dokumenta su otkrila da poslovi i imovina Nenada Popovića vrede najmanje 75 miliona dolara, dok je njihova tržišna vrednost veća od 100 miliona.
Popović je tada saopštio da su njegove kompanije registrovane u Rusiji i Evropi i demantovao da je bilo koja registrovana u "ofšor zonama koje se pominju u istraživanju 'Rajski papiri'.
Miša Vacić je lider proruske ultradesničarske organizacije "Srpska desnica".
Vacić se na listi sankcionisanih našao zbog, kako je navedeno u obrazloženju, aktivnosti koje "podrivaju mir, bezbednost, političku stabilnost ili teritorijalni integritet Sjedinjenih Država, njihovih saveznika ili partnera", a u korist ruske Vlade.
Od početka invazije na Ukrajinu učestvovao je na mitinzima podrške Rusiji i protivio se uvođenju sankcija toj zemlji. Srbija, iako je kandidat za članstvo u EU, odbija da uvede sankcije Kremlju.
Ruski antiratni aktivista Ilja Zernov, optužio je Vacića da je bio u grupi muškaraca koji su ga napali 29. januara, dok je pokušavao da prebriše grafit mržnje "Smrt Ukrajini", ispisan pored znaka ruske jedinice Vagner. Vacić je to demantovao. Zernov je za taj napad podneo krivičnu prijavu. Srbiju je napustio nakon što mu je 4. novembra zabranjen ulazak u zemlju.
Vacić je septembra 2022. godine boravio u Volgogradu u svojstvu međunarodnog posmatrača referenduma za prisajedinjenje Rusiji koji je sproveden u otcepljenim i okupiranim ukrajinskim regionima Donjecku i Lugansku, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Kako je tada saopštila vanparlamentarna Srpska desnica, Vacić je tamo bio na poziv administracije ruskog predsednika Vladimira Putina. Zvanični Kijev, Ujedinjene nacije i zapadne vlade nisu priznali taj referendum.
Do marta 2014. godine Vacić je bio vođa nešto kasnije zabranjenog desničarskog Pokreta 1389, da bi u novembru 2016. bio primljen u Vladinu Kancelariju za Kosovo kao savetnik. U februaru 2017. godine, nakon burne reakcije javnosti kada se to otkrilo, sa njim je raskinut ugovor.
Uslovno je osuđen na sedam meseci zatvora zbog širenja mržnje prema LGBT osobama pred Paradu ponosa 2009. godine.
Biznismeni iz Crne Gore, jedan sa optužbom za ubistvo i drugi sa ratnim begraundom
Nikšićanin Branislav Brano Mićunović se godinama u Crnoj Gori povezuje sa građevinarskim i kockarskim biznisom, te firmama "Džek pot" i "Zeta film". U blizini Starog grada u Budvi, na mjestu nekadašnje zgrade Zeta filma, Mićunovićeva firma sa stranim partnerima gradi dvanaestospratni kondo hotel sa kazinom.
Mićunović slovi za prijatelja bivšeg predsjednika Mila Đukanovića.
Bio je optužen za ubistvo Nikšićanina Radovana Kovačevića u oktobru 2000. godine, ali je 2007.godine pravosnažno oslobođen optužbe, jer i pored više prisutnih tokom ubistva, niko nije identifikovao Mićunovića kao osobu koja je pucala.
Mićunović je bio i jedan od optuženih u Bariju za šverc cigareta tokom devedesetih godina, ali je vijeće Suda u Bariju 2019. godine obustavilo postupak protiv njega zbog zastare.
Duvanska afera je u Crnoj Gori otvorena 2001. godine nakon što je u Bariju pokrenuta istraga o švercu cigareta sa početka devedesetih iz Crne Gore prema Italiji. Istragom je bilo obuhvaćeno petnaestak osoba iz Crne Gore i Italije, a među kojima je bio i Milo Đukanović. Svi su kasnije oslobođeni optužbi.
Miodrag Daka Davidović je biznismen iz Crne Gore, početkom devedesetih je bio načelnik policije u Nikšiću, a tokom rata u BiH ministar u takozvanoj Srpskoj autonomnoj pokrajini Hercegovina, koju je osnovala stranka Radovana Karadžića, osuđenog za ratne zločine pred sudom u Hagu.
Krajem devedesetih Davidović je bio sumnjičen i za krijumčarenje cigareta, međutim te optužbe nikada nisu dokazane. Njegovo hapšenje, zbog više finansijskih istraga, je okončano tako što ga je 1998. godine pomilovao nekadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović s kojim je inače bio u kumovskim vezama.
Davidović je jedan od najvećih donatora Srpske pravoslavne crkve zbog čega je dobio više odlikovanja. Nekoliko godina upravljao je Željezarom u Nikšiću.
Iako je povremeno imao političkih ambicija u Crnoj Gori, Davidović je uglavnom živio u Beogradu odakle je vodio poslove.
U glavnom gradu Srbije na Davidovića je pokušan atentat 2019. godine. Dok je sjedio u društvu sa tadašnjim episkopom, a danas mitropolitom SPC, Joanikijem Davidović je pogođen iz snajperskog hica u baru hotela Crown Plaza. Davidović je zadobio povredu šake, a atentator nikada nije otkriven.
Davidović je potom saopštio da je među nalogodavcima njegove likvidacije vrh vlasti u Srbiji. U tom kontekstu je pominjao i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Jedan od posljednjih Davidovićevih poslova je prodaja Nikšićke kompanije Nexan ruskom proizvođaču alkohola Beluga grupi. Kupoprodajni ugovor od 50 miliona eura, Davidović je potpisao sa vlasnikom ruske kompanije Aleksandrom Mećetinom, nakon čega je počela proizvodnja i izvoz Beluga votke.
Ugovor je potpisan u avgustu prošle godine, odnosno šest mjeseci od početka vojne agresije Rusije na Ukrajinu, kada su evropske zemlje uvele set sankcija protiv Rusije.
Blokirana sva imovina i zabranje transakcije
Prema odluci Ministarstva finansija, sva imovina i udjeli u imovini osoba dodatih na listu, koje su u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u.
Takođe, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba, izravno ili neizravno, pojedinačno ili ukupno, sa 50 posto ili više. Sve transakcije osoba iz SAD-a unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili udjele u imovini označenih ili na drugi način blokiranih osoba zabranjene su osim ako nisu odobrene općom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC ili su izuzete.
Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe.
Osim toga, finansijske institucije i druge osobe koje učestvuju u određenim transakcijama ili aktivnostima sa sankcioniranim pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti predmetom ovrhe.