Teroristi pokušavaju da iskoriste trgovce ljudima na Balkanu, saopštio Stejt department
Strane terorističke grupe su nastojale da iskoriste mreže ilegalnog krijumčarenja i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu kako bi teroristima sa Bliskog istoka i juga Azije pokušale da olakšaju ulazak u Evropu, ocjenjuje se u Izvještaju američkog Stejt departmenta o terorizmu za 2022. godinu.
U izveštaju se navodi da su među zemaljama Zapadnog Balkana, u 2022. jedino na Kosovu prijavljeni teroristički incidenti.
Izvještaj je pokrio Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju, dok se Crna Gora ne spominje.
Konstatuje se da su politika, programi i odnosi Sjedinjenih Država sa evropskim državama i Evropskom unijom (EU) ojačani od ruske invazije na Ukrajinu, februara prošle godine.
Zemlje centralne, istočne i južne Evrope su i 2022. bile meta dezinformacija i propagande Rusije, koja nastoji da iskoristi etnički motivisane nasilne ekstremističke pokrete da podrije sadašnje članice i kandidate za članstvo u NATO i EU.
Na Kosovu i dalje niske kazne za djela terorizma
Izvještaj podsjeća da je Vlada Kosova proglasila oružane napade na policijske službenike na sjeveru države terorističkim aktima. Tužioci su ove incidente klasifikovali kao krivična djela povezana sa terorizmom i djela protiv ustavnog poretka.
"U decembru je policija uhapsila bivšeg pripadnika Policije Kosova Dejana Pantića zbog krivičnih djela u vezi sa terorizmom nakon napada sa eksplozivnom napravom na prostorije izborne komisije i predstavnike komisije u Sjevernoj Mitrovici", navodi se u dokumentu američkih vlasti.
U dijelu koji se tiče Kosova navodi se da je nastavljena repatrijacija državljana iz pritvorskih centara i kampova za raseljene u Siriji.
Tako su u maju 2022. dva državljana Kosova vraćena iz Sirije u zajedničkoj operaciji sa albanskom Vladom, koju su podržale Sjedinjene Države. Njih dvojica su optužena za krivična djela terorizma.
Do sada se na Kosovo vratilo više od 120 državljana, a prema izvještaju američkih vlasti, a još oko 80 ostalo je u kampovima i centrima, ili su nestali na ratištu u Siriji.
Vašington konstatuje da se na Kosovu i dalje izriču kratke kazne za krivična djela u vezi sa terorizmom.
Upozoravaju i da bezbjednosna pitanja i politička nestabilnost na sjeveru Kosova nastavljaju da ograničavaju sposobnost Vlade Kosova da vrši vlast u tom regionu.
Od invazije na Ukrajinu februara 2022, Ambasada SAD u Prištini je primijetila porast ruskih dezinformacija i ocijenila da su one "sve prisutniji pokretač nasilnog ekstremističkog razmišljanja i međuetničke polarizacije koji doprinosi međuetničkim tenzijama na sjeveru Kosova".
U Srbiji kretanje novca i oružja glavni problemi
Kretanje novca i oružja kroz region, migranti, regrutovanje boraca povratnika, kao i samoradikalizacija terorista kroz rasno ili etnički motivisane ideologije, glavni su problemi Srbije detektovani u godišnjem Izvještaju o terorizmu za 2022.
Kada su u pitanju borci na stranim ratištima Srbija je osudila sedam boraca povratnika iz Sirije ili Iraka, od kojih neke u odsustvu. Njima su izrečene kazne do 11 godina zatvora.
Srbiji, ukazuju, nedostaje zakonodavstvo koje se u potpunosti bavi svim aspektima obuke, finansiranja i regrutovanja terorista.
Policija je 2022. privela dvojicu osumnjičenih bivših pripadnika talibana i jednog osumnjičenog za posjedovanje i trgovinu oružjem za terorističke akte.
Navodi se da je došlo i do značajnog porasta prijetnji bombama: ukupno ih je bilo 140, od kojih su mnoge dolazile van granica Srbije.
U Siriji je 2022. bilo do 27 srpskih boraca i pridruženih članova porodica, a Srbija nije sprovodila repatrijacije te godine.
Srbija se obavezala i da će Hezbolah u cjelini proglasiti terorističkom organizacijom i u potpunosti primijeniti mjere za ograničavanje operacija i finansijskih aktivnosti. Još nije ispunila tu odredbu niti sprovela mjere.
Šta je libanonski Hezbolah?
Nije bilo promjene u načinu na koji sudovi rješavaju slučajeve povezane s terorizmom.
Srbija je 2022. godine sprovela obuku za timove policije, psihologa i socijalnih radnika koji se bave deradikalizacijom od nasilja i reintegracijom.
Podsjeća se da je u februaru uhapšen osumnjičeni za objavljivanje sadržaja ISIS-a i uputstava za vršenje terorističkih akata na internetu.
Viši sud u Beogradu najavio je da će postupak za javno podsticanje na izvršenje terorističkih akata početi 2023. godine.
Više od 100 državljana BiH u Iraku i Siriji
Više od 100 državljana BiH, uključujući borce i povezane članove porodica, i dalje je u Iraku i Siriji, navodi se u izvještaju američkih vlasti.
"Predsjedništvo je u decembru ovlastilo Ministarstvo sigurnosti da koordinira repatrijaciju državljana BiH iz Sirije i Iraka, iako su kapaciteti BiH da preduzme takvu operaciju i dalje ograničeni”, navodi se u izvještaju za 2022.
Vijeće ministara je u međuvremenu usvojilo dugo odlaganu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021-2026. godina.
Strategija pokušava da uspostavi mehanizme na svim nivoima vlasti za prevenciju terorizma i ublažavanje radikalizacije.
U dijelu izvještaja koji se tiče borbe protiv nasiljnog ekstremizma, navodi se da je nacionalne izbore 2022. godine obilježila retorika podjela političkih lidera u zemlji, neviđena otkako je BiH proglasila nezavisnost početkom 1990-ih.
Kazne za terorizam u Sjevernoj Makedoniji najduže u regionu
Prema navodima američkih vlasti, glavna teroristička prijetnja u Sjevernoj Makedoniji dolazi od državljana koji su se vratili iz Sirije i Iraka.
Vlasti u Skoplju procjenjuju da su posljednjih godina 143 odrasla državljana putovala ili pokušala da otputuju u Siriju ili u Irak da bi se pridružili terorističkim grupama.
"Od njih 143 (133 muškarca, 10 žena), 38 je ubijeno, 79 se vratilo, vjeruje se da je petoro ostalo u Siriji, dok su dvoje u zatvoru ili kampu za raseljena lica".
Vlasti su ocijenile da je nivo terorističke prijetnje "srednje nizak", iako su bivši pripadnici ISIS-a i simpatizeri "zadržali prisustvo u zemlji".
Vašington je pohvalio Skoplje u dijelu koji se tiče presuda za krivična djela u vezi sa terorizmom, ističući da su kazne u toj zemlji duže nego u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Tako je Osnovni sud u Skolju u januaru osudio dva bivša borca na po 10 godina zatvora, dok je jedan osuđen na još šest godina zbog dodatnih optužbi za širenje propagande ISIS-a.
Strah od radikalizacije mladih u Albaniji
Prijetnja od terorizma u Albaniji sastoji se od pokušaja stranih terorističkih organizacija da radikalizuju albansku omladinu u svrhu izazivanja nasilja, navodi se u izvještaju Stejt departmenta za 2022.
U dokumentu se navodi da je Specijalni sud za organizovani kriminal i korupciju u decembru osudio jednog iranskog državljanina na 15 godina zatvora zbog pripremanja terorističkih akata.
U Albaniju je maja 2022. vraćeno 13 državljana koji su bili u kampovima za raseljena lica u Siriji.
Američke vlasti navode da su korupcija i prepreke u razmjeni informacija među vladinim institucijama, nedovoljna koordinacija unutar agencija i slab pravosudni sistem nastavili da ometaju napore Albanije za sprovođenje zakona na svim nivoima, uključujući i one koji se odnose na borbu protiv terorizma.
Međutim, navodi se da je nastavljeno sprovođenje dubokih reformi u sektoru pravosuđa.
Veting 800 albanskih sudija i tužilaca po pitanju korupcije, stručnosti i veze sa organizovanim kriminalom bio je 75 odsto završen na kraju prošle godine godine.