Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savetom bezbednosti UN
Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izneo je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sednici Saveta bezbednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomesečni izveštaj o radu Mehanizma, ocenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.
Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povereno nacionalnim jurisdikcijama i ocenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Saveta bezbednosti.
Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.
Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.
Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti.
Ocenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".
Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svedočenja.
Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promene dugogodišnje prakse" kada je reč o prevremenom puštanju na slobodu osuđenika.
"Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu 1999-2018. godine na manje od 12 odsto za period 2019-2025, gde su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana pre smrti", rekao je Vujić.
Dao je uveravanja da će uslovi za prevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.
Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.
Vujić je ocenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi lečenja.
"Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije", rekao je Vujuć.
Ministar je izjavio pred Savetom bezbednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".
Mehanizam prijavio Srbiju Savetu bezbednosti UN-aPredsednica sudskog Mehanizma u Hagu Grasijela Gati Santana (Graciela Gatti) je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.
"Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazrešen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savetom", navela je Santana, podnoseći redovan izveštaj o radu suda u Hagu.
Gati Santana i njen prethodnik Karmel Adjijus (Carmel Agius) su više puta proteklih godina pred Savetom bezbednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.
Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svedoke optužbe u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih pretnjama, ucenama i mitom podsticali da promene iskaze ili da ne svedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.