Retorika Brisela o stabilnosti u BiH bez konkretnih koraka

Evropska unija može brzo riješiti pitanje bezbjednosti Zapadnog Balkana ukoliko to želi, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

"To znači da lideri EU prestanu izražavati svoju zabrinutost i da stave određena pitanja na agendu, a to su prije svega da neće sarađivati i neće raditi sa političarima koji na neki način ugrožavaju mir", smatra Kržalić.

Da je EU spremna da "preuzme odgovornost po pitanju bezbjednosti i mira na Zapadnom Balkanu, posebno u BiH", prošle sedmice je izjavio visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), nakon sastanka sa evropskom komesarkom za spoljne poslove i bezbjednost Kajom Kalas (Kallas).

On je, takođe, istakao da je "buduće članstvo u EU važnije nego ikad kao faktor stabilnosti".

Ipak, BiH je daleko od članstva u EU. Iako je dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pristupnih pregovora u martu 2024. godine, od tada "tapka u mjestu".

Što se mira i bezbjednosti tiče, jedina dodirna tačka između BiH i EU, jeste mirovna misija EUFOR Althea.

Broj pripadnika ove vojne operacije EU, koji se godinama smanjivao, ponovo je počeo da se povećava tokom 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu i secesionističkih poteza vlasti u bh. entitetu Republici Srpskoj.

Tada je povećan sa 600 na 1.100, a sa posljednjim pojačanjima iz marta ove godine, broji oko 1.500 vojnika.

Iz Kancelarije Evropske unije u Sarajevu, kao ni iz OHR-a, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o tome šta znači "preuzimanje odgovornosti" po pitanju bezbjednosti na Zapadnom Balkanu i BiH.

Bezbjednosna situacija se zakomplikovala u BiH krajem februara, nakon prvostepene presude predsjedniku RS, Miloradu Dodiku, za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.

Ubrzo nakon toga, vlasti u ovom entitetu su usvojile niz neustavnih akata, uključujući i one kojima se na teritoriji RS zabranjuje rad državnim pravosudnim i policijskim institucijama.

Tokom marta, za Dodikom, te Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, premijerom, odnosno predsjednikom Parlamenta RS, raspisana je centralna potjernica Suda BiH zbog sumnje u napad na ustavni poredak BiH.

Ni jedan od ove trojice još nije priveden.

Povećanje vojne misije?EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU, jedina kopnena misija, te jedina koja ima mandat da koristi silu.

Oni su, kao i njihove prethodnice, SFOR i IFOR, učestvovali u traženju i hapšenju optuženih ratnih zločinaca i njihovih pomagača.

Takođe su pomagali u uništavanju nelegalnog oružja, deminiranju, prilikom ekshumacija masovnih grobnica, ali i u slučajevima evakuacije iz poplava i gašenja šumskih požara.

Svakog novembra, ovoj misiji Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija produžava mandat za godinu dana.

Armin Kržalić kaže da on nije pobornik nametanja bilo čega vojnom silom, te da bi to imalo "kontraefekat".

"Nama treba iskrena integracija koja će kroz aktivnosti doprinijeti jačanju evropskih vrijednosti", ocjenjuje on.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina, za RSE ocjenjuje da EU nije spremna za dramatične promjene u politici prema BiH, te da ima malen prostor za djelovanje.

"Aktiviranje EU u ovom trenutku se čini izglednim samo u pravcu toga da se pokušaju strane u BiH, dijelovi vladajuće koalicije, skupiti da sjednu zajedno i da pokušaju raditi na onome što su uslovi za EU put", rekao je Ćerimagić.

On podsjeća da EUFOR ne želi da učestvuje kao strana u sudskim procesima koji se vode u BiH, za šta imaju dobre razloge.

"EUFOR-ova misija svakog novembra ima potrebu da produži svoj mandat u Savjetu bezbjednosti UN, i tu Rusija ima veto i ruski predstavnici su nedavno bili jasni da ukoliko bi se to desilo, da bi i sama misija došla pod upitnik", naglasio je Ćerimagić.

U prvoj polovini maja, Predsjedništvo BiH je većinom usvojilo odluku kojom se od EUFOR-a traži asistiranje bh. policijskim agencijama u hapšenju Dodika, Viškovića i Stevandića.

Ubrzo nakon toga, na sjednici Narodne skupštine RS usvojen je veto Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH, na tu odluku, zbog čega ona nije stupila na snagu.

Nove sankcije liderima?Brisel nije bio u mogućnosti da nametne sankcije rukovodstvu RS na nivou EU, jer takvu odluku mora jednoglasno donijeti svih 27 članica, a Mađarska je bila protiv.

Ipak, pojedinačne članice EU su prethodnih mjeseci nametale sankcije Dodiku, Viškoviću i Stevandiću. Njemačka i Austrija su im zabranile ulazak i tranzit kroz zemlju, a procedura za to je pokrenuta u Poljskoj. Litvanija im je, takođe, nametnula sankcije.

Dodik, kao i Cvijanović, već od ranije su pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije.

Zvanična opravdanja za sankcije su, uglavnom, narušavanje ustavnog poretka BiH, ali i antidejtonsko djelovanje.

Ćerimagić kaže da sankcije šalju poruku Dodiku i njegovim pristalicama, da te zemlje imaju jasnu poziciju po pitanju njegove politike.

On ističe da se iza zatvorenih vrata vode razgovori oko toga koliko bi sankcije cijele EU doprinijele razrješenju situacije u BiH, te da se čeka drugostepena odluka Suda BiH u predmetu protiv Dodika.

"Većina u EU bi voljela da su institucije u BiH dovoljno jake da mogu i bez vanjske podrške, odnosno bez vanjskog utjecaja, provoditi zakone i odluke koje donose. Međutim, postavlja se pitanje u tim razgovorima do koje mjere bi izricanje novih, dodatnih sankcija pomoglo tome", izjavio je Ćerimagić.

Dodaje da, uprkos usvojenim zakonima u RS, državne institucije funkcionišu u tom entitetu bez većih problema, te da je "čitav odnos državnih i entitetskih institucija sveden na jedan slučaj, odnosno slučaj Milorada Dodika i onih koji ga podržavaju".

"Rekao bih da u Briselu vide da je ta eskalacija zaustavljena, te da u tom smislu, haj'mo kazati, sankcije ne bi postigle efekat, odnosno ne bi sankcijama uspjeli da prisile Milorada Dodika da prihvati odluke institucija na državnom nivou, kada je u pitanju njegov lični slučaj", rekao je Ćerimagić.

Mogući politički pritisci?Postoji i mogućnost političkih pritisaka EU i postizanja neformalnih dogovora "iza zatvorenih vrata", kažu za RSE Kržalić i Ćerimagić.

Početkom juna, održana je sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC), kojoj su prisustvovali i predstavnici stranaka "Trojke" (Socijaldemokratska partija BiH, Narod i Pravda, Naša stranka), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i opozicionih stranaka iz RS.

Ove stranke već nekoliko mjeseci bezuspješno pokušavaju sastaviti koaliciju kojom bi iz vlasti na državnom nivou izbacili Dodikov SNSD.

Nakon sjednice, Kristijan Šmit je izjavio da "ne postoji izlaz koji može ponuditi međunarodna zajednica u ovoj situaciji", da ne treba očekivati donošenje odluka van BiH, ali i da Dodik više nije osoba sa kojom se može razgovarati "u vezi konstruktivnih odluka".

Armin Kržalić je ocijenio da su EU zvaničnici preuzeli manir regionalnih političara, te da govore deklarativno o evropskim integracijama, ali se povuku u ključnom trenutku.

"Kad treba na neki način sankcionisati one politike koje destabiliziraju, koje ugrožavaju vrijednosti na kojima je temeljena EU, to je mir i sigurnost, sloboda kretanja, blagostanje, onda na neki način ponovo se povuku i kažu, pa eto ne znamo mi šta raditi", smatra Kržalić.

Prema njemu, rješenje je u promjeni pristupa.

"Na neki način da se kaže – ovo su naše vrijednosti, ovo su aktivnosti i mjere koje morate poduzeti, ovo su alati koje možete koristiti. Izvolite, dogovorite se, imate vremena, ali od tih principa se ne može odstupiti", kazao je on.

Umjesto toga, dodaje Kržalić, u posljednje vrijeme EU varira "od maksimalističkih do minimalističkih zahtjeva".

Ćerimagić podsjeća da je EU jasno poručila da sa Dodikom, Viškovićem i Stevandićem nema razgovora, ali da treba nastaviti pregovore sa članovima njihovih stranaka.

"Ja bih očekivao od EU pokušaj ohrabrivanja i poticanja aktera u BiH da pronađu način da u narednom periodu koliko-toliko rade, kako bi održali funkcionalnost institucija, moguće i učinili neki napredak kad je u pitanju put ka EU", smatra Ćerimagić.

Prema njemu, najgori slučaj za BiH bi bila pat pozicija, i čekanje do narednih opštih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru 2026. godine.