Novi zakon za nova 'pravila igre' u izboru ministara u BiH

Naizgled tehničke izmjene Zakona o Savjetu Bosne i Hercegovine, usvojene u Predstavničkom domu bh. Parlamenta prije nepunih sedam dana, ukoliko budu potvrđene i u drugom parlamentarnom tijelu, Domu naroda BiH, mogle bi izvesti zemlju iz političke krize.

Ona je nastala nakon raspada državne koalicije početkom godine, prvenstveno zbog secesionističkih odluka i blokade evropskih zakona koje predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, optuženog za napad na ustavni poredak BiH.

Dodatno je zakomplikovana blokadom imenovanja novog ministra bezbjednosti BiH, nakon što je prethodni prvo uhapšen, a potom i razriješen sa te funkcije.

Dodikov SNSD je do sada, uz podršku Hrvatske demokratske zajednice BiH, blokirao pokušaje da se imenuje novi ministar bezbjednosti BiH iz reda opozicionih stranaka u entitetu Republika Srpska.

Prema usvojenim izmjenama, Predstavnički dom bi imao pravo predložiti kandidata za imenovanje ministra u slučaju da neka osoba podnese ostavku ili bude smijenjena, a predsjedavajući Savjeta ministara BiH ne predloži novog kandidata u zakonskom roku od 14 dana.

Trenutno ministra može predložiti samo predsjedavajući državne vlade.

U čemu je 'ključ' za rješenje u novom zakonu?Izbor novog ministra je ključno pitanje u pokušajima da se iz državne vlasti izbaci Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, u čemu prednjače stranke koalicije "Trojka", te opozicione stranke iz entiteta Republika Srpska (RS).

"Trojka", (Socijaldemokratska partija, Naša stranka i Narod i Pravda), raskinule su sa SNSD-om koaliciju na nivou BiH, nakon što je ta stranka blokirala usvajanje evropskih zakona u državnom parlamentu, te u entitetu Republika Srpska usvojila niz secesionističkih zakona.

Stranke koje su podržale zakon, ističu za Radio Slobodna Evropa kako se radi o "poruci" predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto, da deblokira funkcionisanje državne vlade.

Analitičari, sa druge strane, za RSE kažu, kako se radi o "konkretnom" potezu stranaka koji je pokazao da SNSD Milorada Dodika, više nema toliki uticaj u jednom od dva doma državnog parlamenta.

Izmjene zakona dešavaju se i neposredno nakon posljednje sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC), na kojoj su, prvi put u posljednjih nekoliko godina, za istim stolom sjedili i predstavnici opozicionih stranaka iz RS, te stranke "Trojke" i HDZ-a BiH.

Nakon te sjednice, uslijedila je i izjava visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta kako postojeću političku krizu treba da riješi domaća vlast, a ne međunarodna zajednica.

No, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, odbija da imenuje kandidata iz reda opozicionih stranaka RS, kojeg je predložila većina u Predstavničkom domu državnog parlamenta.

I tokom svog posljednjeg obraćanja medijima, početkom sedmice, Krišto je navela kako izmjene Zakona o Savjetu ministara "nemaju pravnog utemeljenja", te da se "procedura imenovanja ne može promatrati izolirano, za jednog ministra ili za popunu određenih stvari".

"Znate da tu postoji Ustav koji definira na koji način se dolazi do prijedloga i kakva je uloga predsjedatelja", rekla je Krišto.

Šta kažu stranke koje su glasale za zakon?Predstavnici stranaka koje su podržale zakon navode kako njime žele izvršiti "pritisak" na predsjedavajuću Vijeća ministara da deblokira imenovanje ministra sigurnosti iz reda opozicije u RS.

"Ovo je pokušaj da se razriješi pitanje u koje smo dovedeni nedjelovanjem predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto, koja krši Zakon o Savjetu ministara, ne predlažući ministra već pola godine, iako je formalno dobila prijedlog od pet poslaničkih klubova", istakao je za Radio Slobodna Evropa Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu državnog parlamenta.

On je i lider Partije demokratskog progresa, opozicione stranke u RS. Po njegovim riječima, glavni razlog za zastoj u imenovanju ministra bezbjednosti jeste namjera SNSD-a, u saradnji sa HDZ-om, da spriječe dolazak ministra iz RS.

S druge strane, Saša Magazinović, poslanik Socijaldemokratske partije, najveće stranke u Koaliciji "Trojka", naglašava da je cilj ovih zakonskih izmjena jasan – deblokirati rad Vijeća ministara.

On ističe da je ključni korak u rješavanju krize u rukama predsjedavajuće Krišto, jer "samo ona svojim potpisom može imenovati ministra bezbjednosti, čime bi se otvorio put za normalan rad izvršne vlasti".

"Ovo je vrlo jednostavno, a blokada u Domu naroda je, po mom mišljenju, politički terorizam koji se kod nas normalizovao kao alat za blokadu institucija", poručuje Magazinović.

Dodaje da je neodgovorno koristiti ovakav pristup kao sredstvo političkog pritiska i da takve blokade direktno ugrožavaju stabilnost države.

Izmjene načina biranja ministara podržali su i u Stranci demokratske akcije (SDA), partiji koja je opozicija strankama "Trojke" u drugom bh. entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine.

Šerif Špago, poslanik SDA u državnom Parlamentu, za RSE kaže da su podržali zakon i pored "dilema" oko njegove usklađenosti sa Ustavom BiH.

"Ali, i ovo što radi Krišto kada blokira izbor ministra je neustavno. Mi imamo i određene sumnje i u namjere 'Trojke' oko tih izmjena zakona, jer njihovi poslanici nisu svi glasali za izmjene", rekao je Špago za RSE.

Blokada u Domu naroda i manjak međunarodne podrške 'ključni problemi'Adnan Huskić, politički analitičar, smatra da je trenutna situacija "jasan pokazatelj" da SNSD više nema apsolutnu dominaciju u Predstavničkom domu.

On naglašava da je visoki predstavnik Christian Schmidt, čiji su prethodnici ranije imali značajan uticaj u ovakvim situacijama, sada preusmjerio rješavanje problema na domaće političke aktere, jer nema dovoljno podrške međunarodne zajednice za intervenciju.

"Ovo je ozbiljan problem disfunkcionalnosti državne vlasti i mislim da posebno u svjetlu promjena koje se dešavaju na globalnoj sceni, a prevashodno što više nemate aktivno učešće i pritisak koji je postojao za vrijeme mandata prethodnog američkog ambasadora Michaela Murphyja. To se osjeti u radu OHR-a, značajno se osjeti", rekao je Huskić.

On je stava da bi Schmidt promijenio Zakon o Savjetu ministara i time "otkočio" rekonstrukciju vlasti, uz jači pritisak EU i SAD.

Huskić upozorava da dok god nema jasnih pomaka u Domu naroda BiH, a posebno promjena stava HDZ-a BiH, "situacija će ostati u ćorsokaku".

"Možda postoje dogovori u pozadini, ali bez konkretnih promjena, ne može se govoriti o stvarnoj rekonstrukciji vlasti na državnom nivou", rekao je Huskić.

Stefan Blagić, politički analitičar za Radio Slobodna Evropa, za izmjene zakona kaže da jesu "potencijalno rješenje" koje bi moglo deblokirati situaciju na državnom nivou, ali upozorava da je usvajanje u Domu naroda ključni problem.

"SNSD može uskratiti kvorum za donošenje zakona, i samim tim blokirati njegovu primjenu", objašnjava Blagić.

On ističe i da visoki predstavnik ne može svojim odlukama "dirati" u Dom naroda, jer se radi o ustavnoj kategoriji u Ustavu BiH.

No, mogao bi pomoći proglašenjem zakonskih izmjena o načinu biranja ministara.

"Zakon može olakšati imenovanje ministra bezbjednosti, ali ne može riješiti problem ministara koji trenutno sjede u Savjetu ministara, a nemaju većinsku podršku u Predstavničkom domu", kaže Blagić.

Za trajno rješenje, prema njegovom mišljenju, potrebni su novi izbori i stvaranje nove parlamentarne većine.

Prema Izbornom zakonu, Bosna i Hercegovina ne poznaje pojam vanrednih izbora, a prvi redovni bi trebali biti održani u oktobru 2026. godine.