Putin tvrdi da je spreman za razgovore, dok raste broj žrtava u Kijevu

Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdio je da je spreman "pronaći rješenje" za svoj rat protiv Ukrajine i da se potencijalno sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali je ponovio neke od svojih maksimalističkih stavova u komentarima za strane medije, ne dajući nikakav znak da je spreman na značajne ustupke.

Putinove izjave na sastanku s predstavnicima međunarodnih novinskih agencija na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu 18. juna došle su u trenutku kada se broj poginulih u onome što je Zelenski nazvao "strašnim" napadom na Kijev dvije noći ranije popeo na 28 ljudi, a više od 100 je ranjeno.

"Moramo pronaći rješenje koje bi ne samo okončalo trenutni sukob, već i stvorilo uslove koji bi spriječili ponavljanje sličnih situacija dugoročno", rekao je Putin.

Ova izjava ponovila je njegove ponovljene izjave da svaki mirovni sporazum mora riješiti ono što on naziva "korijenskim uzrocima" rata, formulaciju koju koristi da dovede u pitanje pravo Ukrajine na postojanje, izbor sigurnosnih partnera i održavanje snažne vojske.

Rusija i Ukrajina sastale su se u Istanbulu 16. maja i 2. juna, što su bili prvi direktni mirovni pregovori od prvih sedmica ruske invazije na Ukrajinu, koju je Putin pokrenuo 24. februara 2022. Pregovori su rezultirali sporazumima o razmjeni zarobljenika i razmjeni tijela vojnika poginulih u ratu, ali nisu donijeli nikakav napredak ka prekidu vatre, a kamoli mirovnom sporazumu.

Putin je rekao da bi se pregovori mogli nastaviti u nekom trenutku nakon 22. juna, datuma koji je ranije predložio za veliku novu razmjenu zarobljenika i razmjenu tijela vojnika poginulih u ratu.

Ruski lider je, međutim, dodao da će se sa Zelenskim sastati tek u "završnoj fazi" bilo kakvih mirovnih pregovora. Zelenski je pokušao da se sastane sa Putinom usred razgovora, ali Kremlj kaže da se prvo mora postići dogovor o sporazumu, a Putin je ponovio svoju neosnovanu tvrdnju da Zelenski nije legitimni lider.

"Spreman sam da se sastanem sa svima, uključujući i Zelenskog. To nije problem - ako ukrajinska država povjerava nekome određenom da vodi pregovore, za ime Božje, to može biti Zelenski", rekao je Putin. "Čak sam spreman i da se sastanem s njim - ali samo ako je to neka vrsta završne faze."

Zapad je uveo sankcije Rusiji, dok je NATO pojačao svoje snage na istočnom krilu otkako je Putin pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu. Grupe za ljudska prava su tvrdile da su ruske snage počinile velika kršenja prava i ratne zločine tokom svojih vojnih operacija.

Zapadni saveznici su takođe široko kritikovali Putina zbog njegovog odbijanja da pristane na uslove prekida vatre koje je predložio američki predsjednik Donald Trump. 19. juna, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha je napomenuo da je prošlo 100 dana otkako je Kijev prihvatio Trumpov prijedlog za bezuvjetni, produživi prekid vatre na 30 dana.

Rusija je posljednjih sedmica nastavila, a u nekim slučajevima i intenzivirala, bombardiranje ukrajinskih gradova, te se trudi da ostvari daljnje dobitke na nekoliko dijelova duge linije fronta koja se proteže od sjeveroistočne Ukrajine do obale Crnog mora na jugu.

Putinov opsežan brifing uslijedio je nakon što su ukrajinski spasioci izvukli nekoliko tijela iz ruševina stambene zgrade pogođene tokom jedne od najvećih baraža dronova i raketa ikada usmjerenih na glavni grad Kijev, a broj poginulih porastao je na 28, prema riječima gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička.

Više od 150 ljudi u Kijevu i drugim mjestima ranjeno je u masovnom napadu rano 17. juna, saopštile su hitne službe. Najmanje dvije osobe su ubijene u crnomorskom lučkom gradu Odesi.

U Ukrajini je 18. juna proglašen dan žalosti za žrtve napada, koji je Zelenski nazvao "čistim terorizmom" i okrivio Putina.

"Cijeli svijet, Sjedinjene Američke Države i Evropa moraju konačno reagovati kao što civilizovano društvo reaguje na teroriste", rekao je. "Putin to čini isključivo zato što si može priuštiti nastavak rata."

Kao još jedan znak da nije spreman na ustupke, Putin je obećao da će Moskva "demilitarizirati" Ukrajinu diplomatskim putem ili silom. Na razgovorima 2022. godine i nedavnim pregovorima, Rusija se zalagala za radikalno smanjenje veličine ukrajinske vojske, za što Kijev i njegovi podržavaoci kažu da bi je ostavilo bespomoćnom.

"Nećemo dozvoliti Ukrajini da ima oružane snage koje bi prijetile Ruskoj Federaciji i njenom narodu", rekao je. "A ako ne uspijemo postići dogovor, postići ćemo svoje ciljeve vojnim sredstvima."

Upitan o civilnim smrtnim slučajevima u ruskim napadima na Ukrajinu, Putin je ponovio tvrdnju Moskve da ne cilja civile, uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno.

"Udari su izvedeni na vojnu industriju, a ne na stambene četvrti", rekao je Putin.

Potvrđeni broj civilnih žrtava u Ukrajini od početka ruske invazije u punom obimu je preko 13.000, prema podacima UN-a, koji kažu da su mnoge od rastućeg broja civilnih žrtava uzrokovane ruskim raketama dugog dometa i dronovima. Zvaničnici kažu da je stvarni broj civilnih žrtava veći.

Zelenski je otputovao u Kanadu kako bi se pridružio sastanku samita Grupe sedam i zakazao je razgovore na marginama s Trumpom 17. juna -- priliku da izvrši pritisak na američkog predsjednika da poveća pritisak na sankcije prema Rusiji kako bi je gurnuo ka primirju ili mirovnom sporazumu.

Ali Trump je rano otišao, navodeći kao razlog eskalaciju sukoba između Izraela i Irana, a lideri nisu uspjeli postići snažan dogovor o sukobu u Ukrajini. Kanadski zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti rekao je novinarima da je kriv otpor SAD-a.

Govoreći novinarima o ovom pitanju 18. juna, Trump je rekao da je Putin ponudio pomoć u posredovanju u sukobu na Bliskom istoku u nedavnom telefonskom pozivu između dvojice lidera -- ponuda koju je Putin ponovio na sastanku s međunarodnim novinskim agencijama.

"Hajde da prvo posredujemo s Rusijom", rekao je Trump Putinu, misleći na ruski rat protiv Ukrajine. "O [Bliskom istoku] možete brinuti kasnije."

Zelenski se sastao s liderima G7, uključujući britanskog premijera Keira Starmera. Nakon toga, vlada Ujedinjenog Kraljevstva saopštila je da će se u narednim sedmicama održati još jedan sastanak "Koalicije voljnih" – grupe zemalja koje su se obavezale da će pružiti vojnu podršku Kijevu izvan formalnih struktura NATO-a.

Starmer, koji je pokrenuo ideju o slanju međunarodnih mirovnih snaga u Ukrajinu nakon što se postigne prekid vatre, najavio je novi set sankcija Rusiji, kao i Kanada.

Prema izvještajima Ukrajinskog servisa RSE, Current Timea, Reutersa i AP-a.