Zakon o 'pomoćnom' sastavu policije u RS, 'recipročan' odgovor u Federaciji

Vlada Republike Srpske (RS) usvojila je 23. juna izmjene Zakona o policiji koje omogućavaju formiranje tzv. pomoćnog sastava. Zakonske izmjene trebalo bi da potvrdi entitetska Skupšina, na sjednici zakazanoj za 1. jul.

Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan rekao je na konferenciji za medije da još nije poznato koliko će pripadnika činiti pomoćni sastav, ali da postoji potreba za njegovo formiranje jer MUP-u RS nedostaje više od 1.000 pripadnika.

Karan je naveo da zbog manjka redovnih policajaca, postoji "potreba za dodatnim brojem policijskih službenika u obavljanju svakodnevnih policijskih poslova, a posebno kada je riječ o elementarnim nepogodama". Dodao je i kako MUP RS trenutno ima oko 5.500 pripadnika, te da "pomoćni" sastav policije nije rezervni sastav, te da se ne radi ni o vojnoj formaciji.

"Samo i isključivo u funkciji zaštite naših građana, gledajući ono što smo imali 2014. godine tokom poplava, požare, elementarnim nepogodama imamo potrebu adekvatnog odgovora, za što nam je potreban dodatni broj policijskih službanika", istakao je Karan.

Naveo je i "migrantske krize" kao razlog za potrebu formiranja "pomoćnog" sastava policije, čiji će zadatak, pored ostalog, biti pomoć u obezbjeđivanju skupova, te za regulisanje saobraćaja.

Karan ističe i da "gotovo sve zemlje EU" imaju pomoćni sastav policije, te je naveo kao primjer i susjedne zemlje.

"U našem okruženju Srbija, Hrvatska, Slovenija, svi ih koriste za ove svrhe, neko samo za migracije, neko za kontrolu saobraćaja", rekao je Karan.

Kao odgovor slijedi formiranje rezervnih policijskih snaga i u Federaciji BiHRamo Isak, ministar unutrašnjih poslova drugog bh. entiteta, Federacije BiH, za Radio Slobodna Evropa ustvrdio je da se predloženi "pomoćni sastav" ne može pravno opravdati, te da će odgovor iz tog entiteta biti formiranje rezervnih policijskih snaga i u Federaciji BiH.

"Ne postoji pomoćni, zakon ne prepoznaje pomoćni sastav. Kako ćeš nekome dati 'pomoćna ovlaštenja'? Jel' treba nešto pomoćno? Formirajte službu civilne zaštite koja će raditi te poslove. To i jeste posao civilne zaštite. To znači trebali su pojačati civilnu zaštitu na prostorima Republike Srpske koja će raditi na tim elementarnim nepogodama", rekao je Isak.

On navodi kako MUP FBiH posjeduje informacije o "negodovanju" unutar Policije RS zbog neustavnih poteza vlasti u tom entitetu, te štićenja osoba protiv kojih je raspisana potjernica.

Najviši zvaničnici u Republici Srpskoj, entitetski predsjednik Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić već mjesecima izbjegavaju hapšenje po potjernici Suda BiH u istrazi kojom su osumnjičeni za 'napad na ustavni poredak' Bosne i Hercegovine.

Svu trojicu čuva znatan broj naoružanih pripadnika Policije RS.

"Oni na ovaj način pokušavaju da nadomjeste policijske službenike koji će početi da odbijaju nezakonita naređenja. Ovo će samo nanijeti štetu neistomišljenicima Milorada Dodika u RS", naveo je Ramo Isak za RSE.

Isak je naveo da u Federaciji BiH, na nivou entiteta i kantona ima ukupno oko 10.000 pripadnika policije.

Protiv i u opoziciji u RSMilan Miličević, lider Srpske demokratske stranke (SDS), najveće opozicione stranke u RS, na društvenoj mreži Facebook. ocijenio je kako uvođenje 'pomoćnog' sastava policije predstavlja "potpuno nepromišljen i neodgovoran potez, kojim će Republika Srpska biti izložena dodatnim pritiscima a postojeće tenzije će biti zaoštrene".

Miličević je naveo i kako su "jednako neodgovorne reakcije iz Federacije BiH" kojima se, kao odgovor, najavljuje formiranje rezervnog sastava MUP FBiH.

"Potrebna nam je deeskalacija krize, a ne njena eskalacija", kaže Miličević, dodavši i da bi se tvrdnje ministra Karana o angažmanu pomoćnog sastava policije u elementarnim nepogodama, mogle nazvati smiješnim.

"Zašto onda ne formiramo rezervni sastav Civilne zaštite koji će se aktivirati u slučaju požara, poplava i zimskih nepogoda?Zašto se ovakav zakon donosi hitno, kao da od njega zavisi život? Da li su uopšte svjesni šta u ovoj zemlji, u vrijeme podignutih tenzija, znači kada dvije strane prave dodatne formacije? Ako nedostaje policajaca, onda neka ih zaposle", poručio je Miličević.

A Igor Crnadak, šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa (PDP), za RSE je naveo kako Vlada RS svojom odlukom "nastavlja da unosi nemir, nervozu, tenzije" u RS i BiH.

"Dakle, termini poput 'teritorijalne odbrane', 'rezervne policije', 'pomoćnog sastava' i tako dalje, to su termini koji nas podsjećaju na neka, jako, jako loša vremena i nikada nisu ništa dobro donijeli. Mislim da se radi o kontinuitetu njihovog konstruktivnog djelovanja i kontinuitetu njihovog unošenja loše atmosfere i njihovih pokušaja da se svaka šansa za nekakvo umirivanje situacije spriječi", poručio je Crnadak.

Novi pokušaj nakon šest godinaJoš prije šest godina bile su slične izmjene u parlamentarnoj proceduri u RS, koje su predviđale formiranje rezervnog sastava policije od oko 1.100 pripadnika, ali ga je MUP RS povukao, najavljujući da će uspostaviti žandarmeriju.

Povlačenje zakona je uslijedilo nakon reakcije međunarodne zajednice i stranih ambasada u BiH, koje su iskazale zabrinutost zbog ovog zakona.

U BiH bi trebalo da ima oko 20.000 policajaca, predviđenih po standardima međunarodne zajednice.

Na državnom nivou postoje državne agencije - Agencija za koordinaciju policijskih tijela, SIPA-u koja je obavještajna agencija, Granična policija.

Sve ove agencije imaju svoje nadležnosti koje su riješene zakonom, ali sarađuju i koordiniraju sa entitetskim i kantonalnim policijama, a u RS u okviru MUP-a sa lokalnim policijskim upravama.

Pored toga, bh. entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, imaju svoja ministarstva unutrašnjih poslova.

U Republici Srpskoj je sistem centralizovan, dok je Federacija BiH decentralizovana, jer svaki od 10 kantona ima svoju policiju.

Pored toga i Brčko Distrikt, kao posebna administrativna jedinica ima svoju policiju.

Smjernicama komesara IPTF-a (Međunarodne policijske misije za BiH 1996-2002) u okviru misije UN-a, date su bile određene preporuke prema kojima, između ostalog, nije uopšte bio predviđen rezervni sastav policije.