Predsednica Severne Makedonije razgovarala sa bugarskim premijerom na samitu NATO-a u Hagu
Predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova, koja učestvuje na samitu NATO-a u Hagu, 24. aprila pre večere koju je organizovao nizozemski kralj Viljem-Aleksander, imala je protokolarni prijateljski razgovor sa bugarskim premijerom Rosenom Željazkovim.
"Imala sam prijatan razgovor sa premijerom Bugarske. Razgovarali smo o potrebi međusobnog razumevanja, o poštovanju jedni drugih, o potrebi da se sledi duh dva naroda, da se pomogne i o potrebi da oni koji su već unutra pomognu onima koji se kreću ka EU. Verujem u potrebu prijateljstva, verujem da će se to dogoditi i mislim da je to neizbežno.
Ne mogu unapred da predvidim, ali ono što sam videla juče garantuje da ćemo kroz debatu doći do jedinstva", istakla je Siljanovska-Davkova pre današnjeg sastanka Saveta NATO-a u Hagu.
Premijer Hristijan Mickoski iz Skoplja je 24. aprila novinarima rekao da "nema informacije" o čemu su razgovarali predsednica i bugarski premijer.
Ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Timčo Mucunski, koji je u delegaciji sa Siljanovska-Davkovom, sinoć je iz Haga poručio da su otvoreni za dijalog, ali da nema odgovora iz Sofije.
Mogućnost za susret Siljanovske-Davkove sa Željazkovim na marginama samita NATO-a u Hagu najavljivana je sa makedonske strane i prema izjavama i predsednice i premijera, inicijativa je došla i od predsednika Evropskog saveta Antonija Košte.
Iako se očekivalo da Bugarsku na samitu predstavlja predsednik Rumen Radev, vlasti u Sofiji su ipak odlučile da pošalju premijera Željazkova. Siljanovska-Davkova je uoči putovanja u Hag rekla da, iako tamo neće biti njen kolega- predsednik Radev, ona nema problem da sedne i razgovara i sa premijerom.
Dve susedne zemlje – Severna Makedonija i Bugarska imaju bilateralni spor koji je prepreka za makedonske evrointegracije.
Severna Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005. godine. Nakon što je država rešila skoro tridesetogodišnji spor oko imena 2017. godine sa Grčkom, zvanična Atina je povukla veto na evroatlantski put zemlje.
Država je promenila ustavno ime dodajući pridjev "Severna" i postala članica NATO-a 2020. godine, ali iste godine Bugarska je stavila veto na početak pregovora sa EU. Zatim je postignut dogovor 2022. godine usvajanjem tzv. francuskog predloga kojim je predviđeno da Skoplje nastavi evrointegracije nakon što u preambulu Ustava uključi i bugarsku zajednicu.
Ustavne promene se nisu dogodile, a Vlada predvođena VMRO-DPMNE traži garancije da neće biti novih uslovljavanja u budućnosti od strane Bugarske i da neće biti osporavan makedonski identitet i jezik.