Lideri EU o sankcijama Rusiji, američkim carinama i Bliskom istoku
Lideri 27 država članica Evropske unije (EU) okupljaju se danas u Briselu kako bi razgovarali o strožim sankcijama protiv Rusije, načinima izbjegavanja novih američkih carina i kako da se njihov glas čuje u sukobima na Bliskom istoku.
Samit bi se mogao nastaviti i sljedećeg dana, a na stolu je nekoliko ključnih političkih odluka, kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) već najavio.
Kada je Poljska preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Vijećem Evropske unije s mnogo pompe i okolnosti na početku godine, deklarisani cilj bio je da formalni pregovori o pristupanju EU s Ukrajinom i Moldavijom počnu tokom prvih šest mjeseci 2025. godine.
Poljski diplomati su čak samouvjereno izrazili nadu da će se tokom njihovog predsjedavanja otvoriti više od jedne od šest pregovaračkih poglavlja. Može se reći da se stvari nisu odvijale kako se očekivalo.
Za otvaranje svakog klastera potrebna je jednoglasnost, a Mađarska je uporno blokirala svaki potez u tom smislu, čak je provela široko kritikovani konsultativni referendum o članstvu Ukrajine u EU.
Ovaj samit je svojevrsni "salon posljednje prilike" za deblokiranje situacije, ali malo diplomata vjeruje da će mađarski premijer Viktor Orban na to mnogo misliti.
Neki misle da će se stvari po ovom pitanju možda pokrenuti nakon samita u julu kada Danska preuzme predsjedavanje. Međutim, budući da je ovo sve više postalo domaće političko pitanje u Mađarskoj, većina vjeruje da će Budimpešta nastaviti s vetom na napredak do parlamentarnih izbora u zemlji u aprilu 2026. godine.
Što se tiče Ukrajine i Moldavije, nacrt deklaracije samita u koji je RSE imao uvid navodi da "Evropsko vijeće s nestrpljenjem očekuje sljedeće korake u procesu pristupanja u skladu s pristupom zasnovanim na zaslugama, s otvaranjem klastera kada se ispune uslovi".
Ključno pitanje sada je da li Ukrajinu i Moldaviju treba odvojiti u procesu pristupanja, budući da se čini da se nijedna od 27 država članica EU ne protivi tome da se Kišinjevu dozvoli da nastavi.
Međutim, nekoliko država članica nerado daje zeleno svjetlo za ovo "razdvajanje" jer ne žele, kako su to rekle, "podleći mađarskoj ucjeni" i vjeruju da bi par trebao nastaviti zajedno na putu ka članstvu.
Većina lidera dolazi sa kratkog, ali intenzivnog samita NATO-a, gdje su se u srijedu obavezali na veliko povećanje vojnih izdataka i smanjili neke od svojih razlika s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovaće samitu EU putem video konferencije, nakon sastanka s Trumpom u srijedu u Hagu.
NATO, predvođen SAD-om, nije davao veliku pažnju Ukrajini tokom samita, ali ruski rat u Ukrajini ostaje glavna briga za EU.
Lideri bloka razgovarat će o 18. rundi sankcija protiv Rusije i o tome hoće li nastaviti održavati ograničenje cijena ruske nafte. Neke zemlje se protive tim mjerama jer bi mogle podići cijene energije.
U međuvremenu, Trumpova prijetnja tarifama opterećuje EU, koja pregovara o trgovinskim sporazumima u ime svih 27 država članica. Trump je u srijedu napao Španiju zbog nedovoljnog trošenja na odbranu i predložio nove tarife.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron kritikovao je Trumpa zbog pokretanja trgovinskog rata sa starim saveznicima.
Evropski lideri su takođe zabrinuti zbog posljedica ratova na Bliskom istoku, a EU se zalaže za oživljavanje diplomatskih pregovora s Iranom o njegovom nuklearnom programu.
Države članice EU imaju unutrašnja neslaganja koja treba prevladati. Podijeljene su oko politika prema Izraelu zbog njegovih akcija u Pojasu Gaze. A ljevičarske stranke kritikuju šeficu Evropske komisije Ursulu von der Leyen zbog udaljavanja od vođenja klimatskih politika EU u korist vojnih ulaganja.
Odbrana i sigurnost vjerovatno će biti na vrhu dnevnog reda. Samit će se završiti konačnom deklaracijom koja će postaviti agendu bloka za naredna četiri mjeseca i poslužiti kao pokazatelj političkog raspoloženja u Evropi o ključnim regionalnim i globalnim pitanjima.