Dom kulture nam je vraćen, a ne poklonjen, tvrde u zajednici Hrvata u Crnoj Gori

Vraćanje tivatskog Doma kulture "Josip Marković" onima koji su ga sagradili je civilizacijski čin, kažu u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV), krovnoj instituciji hrvatskog naroda u Crnoj Gori.

Vlade Crne Gore i Hrvatske su 21. juna potpisale ugovor kojim se taj objekat u Donjoj lastvi u opštini Tivat ustupa Hrvatskoj.

Objekat iz 1922. godine, površine 377 kvadrata, kojeg su izgradili preci Hrvata prije nešto više od vijeka, koristiće se za očuvanje kulturnog nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, saopštila je Vlada.

Iako Vlada navodi kako je država taj objekat poklonila Hrvatskoj, Tivćani insistiraju da nije riječ o poklonu, već vraćanju njihove kulturne baštine.

Predsjednik HNV Zvonimir Deković kaže da je na početku gradnje u temelje Doma kulture ugrađen pergament o tome ko ga je i zašto gradio, koliko je zemlje za Dom dala crkva, a koliko su otkupili mještani.

"Ovdje žive unuci ljudi koji su postavili taj pergament u temelje, i to vam govori koliko smo i emotivno vezani za ovaj prostor ", kaže Deković za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Objašnjava da je zato hrvatskoj zajednici važno da se Dom obnovi, umjesto da se sagradi neki novi, negdje drugo.

"Očuvanje kulturnog nasljeđa nam je veoma bitno, jer nijedna zajednica bez svog kulturnog identiteta nema ni politički identitet", smatra Deković.

Prema poslednjem popisu iz 2023. godine, u Crnoj Gori živi nešto više od pet hiljada građana koji se izjašnjavaju kao Hrvati, što je manje od jedan odsto stanovništva.

Uticaj lokalne i državne politike na sudbinu DomaFormalni vlasnik Doma bila je opština Tivat.

U vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića napravljen je 2011. ugovor sa hrvatskom zajednicom o njegovom besplatnom koršćenju.

No, nakon dolaska na vlast koalicije prosrpskih stranaka bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Opština Tivat im 2022. nalaže da se isele, navodeći da prethodno produženje nije bilo po zakonu

Zvaničnici hrvatske zajednice to su ocijenili kao "atak prosrpske vlasti u Tivtu na Hrvate starosjedioce".

Dom kulture ipak nije iseljen, a objekat krajem 2024.opština ustupa državi Crnoj Gori.

Osim lokalnih, na dešavanja oko Doma kulture uticali su i međudržavni politički odnosi.

Deković smatra da je njegovo vraćanje ubrzala Rezolucija o Jasenovcu, koja je usvojena u Parlamentu Crne Gore juna 2024, na predlog prosrpskih stranaka.

Zvanični Zagreb je to ocijenio provokacijom, zbog čega je Hrvatska tri državna čelnika Crne Gore proglasila personama non grata.

U decembru 2024. je blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosni na spoljnu i bezbednosnu politiku.

Ubrzo su, u januaru 2025., dvije zemlje počele pregovore o otvorenim pitanjima, uključujući i vraćanju vlasništva nad Domom kulture u Donjoj lastvi.

"Osobno mislim da je rezolucija (o Jasenovcu) ubrzala rješavanje tog pitanja, jer na vlasti u Crnoj Gori imate radikalnu desnicu, ali i dio vlasti koji želi da zemlja uđe što prije u EU, i oni su sada tu "prelomili", kaže Deković.

Dodaje da govori o onome "što je vidljivo", te da ne bi želio kometarisati "ono što se događa iza scene".

Miholjski zbor, blizak SPC, osudio vraćanje Doma HrvatimaU anketi RSE sa građanima Tivta, raspoloženi za razgovor su uglavnom bili oni koji odobravaju dogovor Crne Gore i Hrvatske.

"Što ne bi dali prostor ljudima odavde, da adekvatno predstavljaju svoju zajednicu. Jer, nisu to došli ljudi iz Hrvatske, to su naši ljudi odavde", kaže mještanin Josip.

I Marko smatra da su dešavanja oko Doma kulture dobra vijest. Na pitanje RSE da li to ima veze sa aktuelnim odnosima dvije zemlje, odgovara potvrdno.

"Sigurno ima. Crna Gora i Hrvatska su susjedi i treba da sarađuju, u svakom pogledu".

Većina građana koje smo pokušali da anketiramo nije željela da govori o ovoj temi, ili je izbjegla odgovor uz tvrdnju da "ne prate politiku".

Negativna reakcija, stigla je sa adrese pravoslavnog bratstva Miholjski zbor koje je blisko Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).

Ta organizacija je poteze Ministarstva vanjskih poslova i ministra Ervina Ibrahimovića ocijenila kao "nedopustive i kapitulantske" u kontekstu odnosa sa Hrvatskom.

"Crna Gora trpi političke i diplomatske ucjene iz Zagreba koje ugrožavaju njen teritorijalni integritet i suverenitet", navodi se u njihovom saopštenju.

Na pitanje RSE kako takve ocjene komentarišu u HNV, Deković kaže da nije iznenađen, jer je riječ o organizaciji prepoznatoj po velikosrpskim stajalištima.

On primjećuje da su slični komentari bili i na prosrpskim portalima sa kojih su ranije odašiljane poruke poput one da "Hrvat nije nacionalnost, nego dijagnoza".

Podsjeća da na takav i sličan govor mržnje država nije reagovala.

Od čitaonice do radija i mjesta okupljanjaDom kulture je nakon izgradnje 1922. bio hrvatska čitaonica, a posle Drugog svjetskog rata dobija naziv po prvoborcu Josipu Markoviću. I danas nosi to ime.

Nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. jedini je dom kulture u Crnoj Gori koji nije bio obnovljen, kaže Deković:

"Krov su bile samo na kantinele (daske) postavljene tigle (crijepovi), nije bilo struje, ni vode, ničega, a sa sadašnje pozornice je kroz prozor rasla velika smokva".

Mještani 2012. odlučuju da obnove Dom.

Danas je to jednospratni objekat kojem je neophodna rekonstrukcija.

Poslednjih petnaestak godina sjedište je udruženja hrvatske zajednice.

Tu su knjižnica Ljudevit Gaj, sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), kao i nevladine organizacije Dux Croatorum, koja je vlasnik Radio Dux-a, jedinog elektronskog medija hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

'Zaboravljeni' u Crnoj Gori, oslonjeni na HrvatskuAktivnosti su uglavnom oslonjene na Hrvatsku, jer je pomoć države Crne Gore zanemarljiva, kaže Deković.

Navodi da je Fond za nacionalne manjine prije dvije godine za sve njihove aktivnosti izdvojio svega 3,5 hiljade eura.

"Samo za naš radio je potrebno oko 50 hiljada eura godišnje. Kad za sve naše organizacije zajedno dobijete 3,5 hiljade, mi to prepoznajemo kao namjeru da se one ugase", kaže Deković.

Dodaje da hrvatska zajednica kao lojalni građani i državljani Crne Gore, treba poput ostalih da bude "pod kišobranom države".

Navode da za neophodno renoviranje Doma imaju načelnu podršku Hrvatske.

Nadaju se da bi tu onda sjedište mogle imati i druge organizacije hrvatske zajednice iz Boke kotorske, koje su sada bez svog prostora.