Ustavni sud Kosova objavio presudu o konstituisanju Skupštine

Ustavni sud Kosova objavio je punu presudu u vezi sa pitanjem konstituisanja Skupštine.

Dana 8. avgusta, Ustavni sud je naložio Skupštini da u roku od 30 dana izabere novog predsjednika Skupštine putem otvorenog glasanja, pri čemu se isti kandidat može staviti na glasanje najviše tri puta.

Objavljivanjem pune presude počinje da teče rok od 30 dana, što znači da se poslanici od danas mogu sastati radi konstituisanja Skupštine.

Pitanje koje se odnosi na način glasanja za predsjednika Skupštine pokrenuli su Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK). Međutim, Sud je naveo da su zahtjevi u predmetima povezani i sa ranije podnesenim predmetom od strane Alijanse za budućnost Kosova (AAK).

"Sud je utvrdio da predsjedavajući konstitutivne sjednice mora nastaviti s tačkom 3 dnevnog reda konstitutivne sjednice, pozvati predstavnika najveće parlamentarne grupe da predloži kandidata/kinju za predsjednika/cu Skupštine Republike Kosova, koji/a se bira putem otvorenog glasanja, pri čemu se glasanje za istog/u kandidata/kinju može ponoviti najviše tri puta", navodi se u presudi.

PDK, LDK i AAK su osporili odluku predsjedavajućeg sjednice od 1. maja, Avnija Deharija, koji je promijenio način glasanja za predsjednika Skupštine sa otvorenog na tajno.

"Sud ponovo naglašava da u okolnostima konkretnog slučaja, vršenje funkcije izabranih poslanika u skladu sa Ustavom, zakonima i pravilima procedure Skupštine, što rezultira izborom predsjednika/ce i potpredsjednika/ce Skupštine, predstavlja najbolji interes Republike Kosova i doprinosi očuvanju ustavnog poretka i osiguravanju funkcionisanja institucija. Shodno tome, Sud još jednom ističe da ne postoji veći interes za Republiku Kosovo od toga da najviši predstavnički organ bude konstituisan i da što prije započne sa svojim radom i vršenjem ustavnih nadležnosti i obaveza", navodi se u presudi Ustavnog suda Kosova.

"Sud ponovo stavlja akcenat na odgovornost izabranih poslanika Skupštine da njihovo djelovanje mora biti u skladu sa Ustavom i njenim duhom, te da isti treba da doprinesu urednom radu i koordinaciji poslova od javnog interesa za državu", dodaje se u presudi.

U presudi se navodi da sjednica započeta 15. aprila nije završena, jer nisu obrađene još dvije tačke: izbor predsjednika i potpredsjednika, koje sada moraju biti završene u roku od 30 dana.

U istom aktu, Ustavni sud je pojasnio zašto se ime kandidata za predsjednika Skupštine može staviti na glasanje najviše tri puta.

Ova tačka odluke bila je oštro kritikovana od strane Pokreta Samoopredjeljenje (LVV), nakon što je presuda objavljena 8. avgusta.

Sud je naveo da je ovaj rok povezan sa glasanjem o rukovodstvu drugih institucija od strane Skupštine, kao što je izbor predsjednika države ili Ombudsmana – proces koji se odvija u okviru određenog vremenskog roka i "kroz razuman broj krugova glasanja".

"Stoga, Sud smatra da se ograničenje mogućnosti glasanja za istog kandidata/kinju za predsjednika/cu Skupštine do tri puta smatra mehanizmom i prilikom da izabrani poslanici, u duhu konstruktivne saradnje i u skladu sa svojim ustavnim mandatom, ispune svoje ustavne obaveze u vezi sa izborom predsjednika/cu Skupštine", navodi se u presudi.

Objavljivanje ove presude – 8. avgusta – pozdravile su stranke koje su ranije bile u opoziciji, dok ju je pobjednička stranka na izborima, Pokret Samoopredjeljenje, kritikovala i ocijenila kao proizvoljnu.

Nekoliko sati prije objavljivanja presude Ustavnog suda, vršilac dužnosti premijera Kosova i lider LVV-a, Albin Kurti, izjavio je da je uvijek poštovao odluke Ustavnog suda.

"Ali, kada me ponovo pitaju da li ću poštovati presudu Ustavnog suda, to me navodi da pomislim da će ona biti neuobičajeno nepravedna, nepodnošljiva, toliko da možda treba da razmislimo šta da radimo", rekao je Kurti novinarima.

U presudi se ne navode moguće pravne posljedice u slučaju da poslanici ne poštuju odluku, kao što je bio slučaj sa prethodnom presudom objavljenom 26. juna.

"Sud najprije ističe da, na osnovu stava 1 člana 116 [Pravna snaga odluka] Ustava, njegove odluke su obavezujuće za pravosuđe i sve osobe i institucije Republike Kosova", navodi se u presudi.

Dana 26. juna, Ustavni sud je takođe obavezao poslanike da konstituišu Skupštinu u roku od 30 dana. Međutim, ta odluka je ignorisana od strane poslanika.

Nastavci sjednice održani od 27. juna do 27. jula proglašeni su nevažećim, jer je Sud zaključio da prethodna presuda nije bila poštovana.

Nakon prve presude, Pokret Samoopredjeljenje (LVV) je insistirao da je dozvoljeno tajno glasanje za izbor predsjednika Skupštine, što je navelo Demokratsku partiju Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK) da se obrate Ustavnom sudu.

Neposredno prije isteka roka od 30 dana, predsjednica Kosova Vjosa Osmani obratila se Ustavnom sudu kako bi saznala koje bi bile pravne posljedice ako se presuda ne ispoštuje – što se na kraju i dogodilo.

Međutim, nekoliko dana kasnije, Osmani je saopštila da je povukla zahtjev, jer je izvjestilac u predmetu bio Radomir Laban, za koga je navela da predstavlja "prijetnju po nacionalnu bezbjednost" Kosova.

U presudi objavljenoj 18. avgusta, Ustavni sud je pojasnio da je Laban 7. avgusta zatražio da se povuče iz odlučivanja u predmetima koje su podnijele PDK i LDK – koje je Sud spojio – kao i u predmetu koji je podnijela predsjednica Osmani.

"Istog dana, Sud je jednoglasno odbio zahtjev za izuzeće sudije Radomira Labana", navodi se u presudi.

Inače, konstitutivna sjednica Skupštine nije uspjela da se završi jer nijedna stranka nije osvojila dovoljan broj glasova da sama formira većinu, niti je postignut politički dogovor.

Pokret Samoopredjeljenje (LVV) premijera u tehničkom mandatu, Albina Kurtija, osvojio je 48 poslaničkih mjesta, ali ostale parlamentarne stranke nisu prihvatile da glasaju za njegovu kandidatkinju za predsjednicu Skupštine, za čiji izbor je potrebno najmanje 61 glas.

Dok LVV insistira da je Albulena Haxhiu zaslužna kandidatkinja, neke od najvećih parlamentarnih stranaka, poput PDK-a, LDK-a i AAK-a, odbacuju njen izbor nazivajući je "djeliteljkom".

PDK je završila druga sa 24 poslanička mjesta, LDK treća sa 20, a slijede Srpska lista – najveća stranka kosovskih Srba – sa 9 mjesta, te koalicija AAK-a i Socijaldemokratske inicijative sa 8 mjesta.

Još 11 poslaničkih mjesta pripadaju manjinskim zajednicama.