RS bez legalnog predsjednika dok Dodik odbija da se povuče, čeka se odluka o izborima

Jutros nije došao na posao u banjalučku kancelariju. Umjesto toga, Milorad Dodik je obišao nekoliko gradova u Republici Srpskoj.

To je predstavio kao službene posjete u funkciji predsjednika tog bh. entiteta, iako to zvanično nije već 24 sata.

Odlukom Suda Bosne i Hercegovine koji je potvrdio odluku Centralne izborne komisije o oduzimanju mandata, Dodik je izgubio sve ustavne i zakonske ovlasti predsjednika RS.

To zapravo znači da nema pravo da predstavlja entitet, raspolaže budžetom Kancelarije predsjednika RS, te da donosi ključne odluke u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Ukoliko bude odbijao da napusti funkciju, po ocjenama pravnih stručnjaka, mogao bi se suočiti i sa novim krivičnim prijavama, uz već postojeću istragu, kojom ga Tužilaštvo Bosne i Hercegovine sumnjiči za "napad na ustavni poredak" zemlje.

U međuvremenu je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH najavljeno kako Dodik ima rok od 15 dana da vrati i službeni pasoš Bosne i Hercegovine.

I dok se čeka da CIK raspiše izbore u roku od 90 dana, koliko je zakonski rok, entitet RS se suočava i sa pravnim vakuumom. Naime, Ustav BiH, ali ni Ustav RS ne predviđaju ko bi mogao da zamijeni Dodika na funkciji entitetskog predsjednika.

Iz Suda BiH i Centralne izborne komisije nisu odgovorili na upit RSE ko bi trebao da provede pravosnažnu presudu Suda BiH, kojom je Dodik osuđen na šest godina zabrane javnih funkcija i godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Ustav RS bez rješenjaUstavom i zakonima Republike Srpske nije izričito propisano šta u slučaju kada sud zabrani obavljanje dužnosti predsjedniku ovog entiteta.

Osim toga, nije jasno definisano ni ko u drugim, iznenadnim okolnostima preuzima dužnost predsjednika.

RS uz predsjednika ima i dva potpredsjednika, no oni predsjedničku dužnost mogu privremeno preuzeti, samo ako ih prepusti legitimni predsjednik.

Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo, ističe kako u trenutnoj situaciji oko mandata oduzetog Dodiku, postoji neregulisano područje, koje se "ne može nadomjestiti" pravnim tumačenjem.

"Mislim da je to poruka za CIK BiH treba promtno preduzeti sve radnje kako bi se funkcija predsjednika popunila što prije u RS, da ne čeka krajnji rok za održavanje izbora od 90 dana. Možda jedino visoki predstavnik u BiH, ako smatra da nepopunjenost ove funkcije narušava civilnu implementaciju sporazuma Dejtonskog sporazuma, može da nametne rješenje", naveo je Ademović za RSE.

Ademović ističe da Dodik više ne može ustavno da obavlja funkciju predsjednika RS, te kako bi trebalo preduzeti pravne radnje da se spriječi u tome, ukoliko bude odbijao da napusti funkciju.

"Centralna izborna komisija bi trebala, u saradnji sa Sudom BiH i Tužilaštvom BiH iskoordinisati mjere kako bi se sprovela presuda i spriječilo Dodika u obavljanju funkcije", poručio je Ademović.

Svaki Dodikov potez na oduzetoj funkciji 'novo krivično djelo'I advokat Vlado Adamović za RSE upozorava na ozbiljne pravne posljedice u slučaju da Milorad Dodik odbije da napusti funkciju predsjednika Republike Srpske.

"To su nova krivična djela", ističe, naglašavajući kako svaka aktivnost koja se suprotstavlja pravosnažnoj odluci Suda BiH i CIK-a, uključujući sprječavanje provođenja prijevremenih izbora ili pokušaj održavanja nelegalnog referenduma, može predstavljati više krivičnih djela.

Adamović objašnjava da Dodik više nema nikakav pravni osnov za obavljanje dužnosti predsjednika.

"Njegovi potpisi na dokumentima, zakonima i odlukama više ne važe, a svaki pokušaj da ih izda predstavlja potencijalno krivično djelo", naglašava Adamović.

On ističe i kako bi njegov nasljednik, koji bude izabran na prijevremenim predsjedničkim izborima u RS takođe trebao biti osoba, koja će spriječiti Dodika u nelegalnom obavljanju funkcije.

"Dužnost je nasljednika da zatraži intervenciju policije kako bi se osigurala provedba zakona. Iako Dodikov SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) još uvijek ima većinu u Narodnoj skupštini RS, politička moć stranke ne može nadomjestiti pravni okvir koji onemogućava Dodika da i dalje obavlja funkciju", rekao je Adamović.

Dodik prijetnje 'pravno neodržive'Analitičar Davor Gjenero smatra da činjenice po kojima je Dodik priznao sudsku presudu protiv njega, poštujući i žalbeni postupak, te da je, nakon što je izabran za predsjednika RS, priznao i Izbornu komisiju BiH, dovode do toga da je i prestanak mandata Dodiku nesporan.

Ističe, kako u tom kontekstu treba posmatrati i Dodikove prijetnje da će pokušati da zabrani održavanje izbora u RS, te najave novih referenduma.

"Entitet nije država i ne može donositi odluke koje se suprotstavljaju Ustavu BiH ili ne bi prošle test ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Dodik sada nema mogućnost ni raspisivati referendum na teritoriju entiteta. Dodik je dio političke prošlosti Bosne i Hercegovine, dok su prijetnje i pokušaji manipulacije instrumentima vlasti u RS pravno i politički neodrživi ", zaključuje Gjenero.

Analitičar jasno naglašava da su najavljeni referendumi – jedan o mandatu visokog predstavnika, a drugi o statusu Republike Srpske – pravno neizvodivi.

"Referendum nije moguće raspisivati o pitanjima iz sfere provođenja zakona i vladavine prava. Entitet nije država i ne može donositi odluke koje suprotstavljaju Ustavu BiH ili ne bi prošle test ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Dodik nema mogućnost ni raspisivati referendum na teritoriju entiteta", zaključuje Gjener.

Koje nadležnosti je Dodik izgubio?Pravosnažnošću odluke Centralne izborne komisije i potvrdom Suda BiH, Milorad Dodik je izgubio sve ovlasti predsjednika RS koje trenutno pokušava da zadrži.

Više ne može predstavljati entitet ni u zemlji ni u inostranstvu, što znači da nijedan zvaničnik u BiH ili inostranstvu ne može komunicirati s njim kao predsjednikom RS.

Takođe, izgubio je pravo da predlaže kandidata za predsjednika Vlade RS, što je posebno značajno u trenutku ostavke premijera Radovana Viškovića.

Ne može sazivati sjednice Vlade niti uticati na dnevni red, a ni predlagati kandidate za sudije Ustavnog suda RS na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

Dodik više nema ovlasti ni proglašavati zakone usvojene u Narodnoj skupštini RS niti postavljati i opozivati šefove entitetskih predstavništava u inostranstvu.

Nema više pravo davati pomilovanja osuđenicima, pokretati postupke pred Ustavnim sudom, predlagati promjene Ustava, dodjeljivati odlikovanja ili predsjedavati Senatom entiteta.

Finansijski, Dodik je ostao i bez kontrole nad budžetom Kancelarije predsjednika RS, koji ove godine iznosi 77,5 miliona maraka (oko 39 miliona evra), što znači da više ne može raspoređivati sredstva niti donositi finansijske odluke u okviru ovog resursa.

Sve odluke i potpisivanje akata u njegovom imenu postaju pravno nevažeće, a eventualno nastavljanje obavljanja funkcije bez mandata može ga izložiti krivičnoj odgovornosti.

Kakve su nadležnosti potpredsjednika RS?Republika Srpska ima predsjednika i dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda (Bošnjak, Hrvat i Srbin), koji se biraju direktno na izborima sa iste liste, prema broju osvojenih glasova.

Dok predsjednik, pored ostalog, može predlagati zakone, smijeniti entitetskog premijera i raspustiti parlament, uloga dva potpredsjednika je simbolična i oni "pomažu predsjedniku RS u poslovima koje im on dodijeli".

U slučaju "privremene spriječenosti", legalni predsjednik RS sam određuje koji će ga potpredsjednik zamjenjivati.

Prošle godine je Milorad Dodik operisan u Beogradu i tad je ovlastio potpredsjednika Davora Pranjića.

Trenutni potpredsjednici RS su Ćamil Duraković i Davor Pranjić. Nijedan nije odgovarao na pozive RSE.

Presedan u izboru privremenog predsjednika RSIznenadna smrt predsjednika RS Milana Jelića 30. septembra 2007. godine, kadra Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, dovela je do nedoumice u vezi s privremenim nasljeđivanjem na toj poziciji.

U slučaj su se tad uključili Centralna izborna komisija BiH i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) kao konačni tumač Ustava BiH, ali rješenja nije bilo.

Narodna skupština Republike Srpske održala je posebnu sjednicu 1. oktobra 2007. godine.

Iako to nije nigdje propisano, Skupština je donijela odluku o imenovanju Igora Radojičića, tadašnjeg predsjednika skupštine i kadra SNSD-a, za vršioca dužnosti entitetskog predsjednika, glasovima vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om.

Odluka je izazvala kontroverze i pitanja o legalnosti i legitimnosti odluke.

Protivnici su tvrdili da bi tu funkciju trebao privremeno obavljati jedan od entitetskih potpredsjednika.

Isticali su i da Radojičić ne može istovremeno obnašati izvršnu i zakonodavnu vlast, međutim, Izborni ili drugi zakoni u BiH to ne zabranjuju.

Radojičić je ostao na funkciji v.d. predsjednika RS-a do 9. decembra 2007. godine. Tad je na prijevremenim izborima za novog predsjednika RS-a izabran Rajko Kuzmanović, također, kadar SNSD-a.