Makedonska Vlade proverava navode o neopravdanim operacijama srca

Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije planira da formira tročlanu komisiju za stručni nadzor, koju će činiti isključivo strani kardiohirurzi, s ciljem da se analizira opravdanost medicinskih intervencija u privatnim i državnim klinikama.

Na ovaj način Ministarstvo odgovara na tvrdnje poznatog kardiohirurga Saška Kedeva, koji je optužio privatne klinike u Sjevernoj Makedoniji – ne navodeći konkretno koju – da izvode nepotrebne operacije na pacijentima, kako bi naplatili novac od države putem Fonda za zdravstveno osiguranje.

Iako je ministar Azir Aliu najavio brzu reakciju, stručnjaci još nisu ni pronađeni, niti angažovani.

Aliu čeka i informacije o tome da li uopšte smije angažovati stručnjake i da li ih Ministarstvo može platiti, s obzirom na raspisane lokalne izbore.

"Mapirali smo odakle želimo članove komisije. Trenutno imamo kontakte iz Slovenije. Ne želim da svi budu iz iste zemlje, niti iz susjednih zemalja, jer naši doktori s njima sarađuju. Tražit ćemo stručnjake iz drugih evropskih zemalja. Prvo će iskontrolisati privatne zdravstvene ustanove, pa ćemo nastaviti s javnim. Ako Ministarstvo ne bude moglo da plati eksperte, tražit ćemo opciju preko vanjskih institucija s kojima sarađujemo", izjavio je Aliu na konferenciji za medije.

Ministar je dodao da resor kojim upravlja ima podatke samo za pacijente koje pokriva Fond za zdravstveno osiguranje, ali da uopšte nema informacije o onima koji se liječe o vlastitom trošku.

"Dio tih pacijenata se pojavljuje u državnim ustanovama, a mi nemamo nikakve informacije o tretmanu pacijenata u privatnim klinikama. Ili nam treba vremena da prikupimo podatke kako bismo znali kako da nastavimo dalje, ili, nažalost, ponekad moramo krenuti ispočetka. Informacije koje imamo odnose se samo na pacijente iz privatnog zdravstva koje pokriva Fond i ne daju potpunu sliku. Neću dozvoliti da imamo polovične informacije", rekao je Aliu na konferenciji za novinare 21. avgusta.

Osvrnuo se i na činjenicu da Ljekarska komora, iako ima nadležnosti i zakonsku obavezu da vrši kontrole u bolnicama, prema podacima koje je podijelio, u posljednjih pet godina nije sprovela ni redovne, ni vanredne inspekcije.

Zašto nije postupala, ministar je rekao da će tražiti objašnjenje od direktorice Kaline Grivčeve 25. avgusta, nakon što se vrati s odmora.

Kedev: Postoje dokazi o nepotrebnim operacijamaReakcija zdravstvenih vlasti uslijedila je nakon što je kardiohirurg Saško Kedev izjavio da se u privatnim klinikama izvode nepotrebne operacije zarad profita.

"Najveći dio mog savjetodavnog rada svodi se na odvraćanje ljudi od nepotrebnih intervencija – nepotrebnih ugradnji stentova, nepotrebnih operacija. Trenutno se suočavamo sa nečim zastrašujućim, a to su upravo te profitno orijentisane nepotrebne intervencije. Svjedočimo širenju privatnih bolnica, kojima je primarni interes zarada. To su lako dokazive stvari, imamo dokaze da bi određeni centri iz medicinskog aspekta trebali biti zatvoreni. Da se to dešava u Engleskoj ili Americi, te ustanove bi bile zaključane. Operisali su bez potrebe, otvarali grudni koš bez medicinskog opravdanja, za to imamo dokaze", izjavio je Kedev u emisiji "Stadion" na Kanalu 77.

Iako Kedev nije imenovao nijednu konkretnu bolnicu, "Acibadem Sistina" mu je zaprijetila tužbom i zatražila da precizira na koga se njegove optužbe odnose, a on je odgovorio da bi "tužba mogla biti prilika da se konačno otkrije šta se zaista dešava u makedonskom privatnom zdravstvu".

Kardiološke intervencije – gdje i koliko?Prema podacima koje je 21. avgusta iznio ministar Azir Aliu, u 2025. godini do sada je ukupno izvršeno 5.773 kardioloških intervencija u državnim i privatnim klinikama.

U 2024. godini bilo ih je 5.188, dok je 2023. zabilježeno ukupno 5.012 takvih intervencija.

Aliu je najavio da će tročlana Komisija za stručni nadzor analizirati 10 posto od ukupnog broja intervencija koje su izvedene u tim klinikama.

U tekućoj godini, najviše pacijenata zabilježeno je na Univerzitetskoj klinici za kardiologiju – 1.488, zatim u privatnim klinikama "Žan Mitrev" sa 939 i "Sistina" sa 531 pacijentom.

Slijede Specijalna bolnica u Ohridu sa 493 pacijenta i Univerzitetska klinika za državnu kardiohirurgiju sa 105 pacijenata – ukupno 3.556 pacijenata.

Više od 16 miliona eura završilo u dvije privatne klinikeViše od 16 miliona eura (tačnije 16.747.967 eura) je iznos koji je Fond za zdravstveno osiguranje Republike Sjeverne Makedonije (FZORS) izdvojio za kardiovaskularne intervencije u dvije privatne kliničke bolnice – "Žan Mitrev" i "Acibadem Sistina", pokazuje posljednji godišnji izvještaj Fonda za 2024. godinu.

Riječ je o intervencijama koje osiguranici imaju pravo obaviti u privatnim bolnicama, a da pritom ne plate skoro ništa – kao da su ih obavili u javnim ustanovama.

Troškove pokriva Fond putem tzv. ugovornih naknada, koje se odnose i na privatne i na javne zdravstvene ustanove.

Za ove operacije na srcu i krvnim sudovima, Fond ima potpisane ugovore sa četiri bolnice – dvije privatne ("Acibadem Sistina" i "Žan Mitrev") i dvije državne (Klinika za kardiohirurgiju i Klinika za torakalnu i vaskularnu hirurgiju).

Za privatne bolnice 81 posto novca, a za državne samo 19 postoPrema izvještaju Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom 2024. godine za kardiovaskularne operacije u dvije državne bolnice obezbijeđeno je oko 11 miliona eura.

Polovinu tog iznosa iskoristila je Klinika za kardiohirurgiju.

Za vaskularne operacije na Klinici za torakalnu i vaskularnu hirurgiju potrošeno je oko 71 milion denara, što je otprilike četvrtina od ukupnog iznosa od oko 302 miliona denara.

Drugim riječima, brojke pokazuju da je 81 posto novca koji je država putem Fonda izdvojila za operacije srca i krvnih sudova završilo u dvije privatne bolnice, dok je samo 19 posto realizovano u dvije državne bolnice.

Izvještaj Fonda pokazuje da je u 2024. godini u bolnici "Žan Mitrev" obavljeno 1.384 kardiovaskularne hirurške intervencije, dok je u "Acibadem Sistina" zabilježeno 1.100 takvih slučajeva.

To je duplo više od broja intervencija u državnim ustanovama: 532 slučaja u Klinici za kardiohirurgiju i 542 u Klinici za torakalnu i vaskularnu hirurgiju.

Dakle, prema podacima, dvostruko više pacijenata je izabralo – ili je bilo upućeno – na operacije srca i krvnih sudova u privatne umjesto u državne bolnice.

Ministar Aliu nije dao konkretan odgovor na pitanje zašto se ne ulaže u kapacitete državnih klinika, umjesto što novac preko Fonda završava u privatnim bolnicama.

"Od onih pet stubova koje smo najavili, tri su ključna. Prvi je edukacija – država mora više ulagati u nove metodologije, nove tehnike i nove pristupe u liječenju bolesti. Drugi je infrastruktura bez adekvatne infrastrukture, tehnologija se ne može primijeniti. Treći su procesi protokoli i standardi moraju biti precizniji. Ponekad klinike imaju poteškoća upravo zbog tih nejasno definisanih ili dugotrajnih procesa. To je definitivno jedna od prepreka", rekao je Aliu.

Fond za zdravstveno osiguranje: Nema nijedne prijave od pacijenataU posljednje četiri godine, Fond za zdravstveno osiguranje nije primio nijednu prijavu od pacijenata koja bi se odnosila na nepotrebne medicinske intervencije.

"Ipak, nemamo zakonsku nadležnost da procjenjujemo medicinsku opravdanost izvedenih intervencija niti da vršimo inspekcijski nadzor nad stručnim radom zdravstvenih ustanova. Te nadležnosti su u domenu Državnog zdravstvenog i sanitarnog inspektorata ili specijalnih komisija koje formira ministar zdravstva", saopšteno je iz Fonda.

Nadležnost Fonda jeste da prati eventualne nepravilnosti u korištenju novca od strane bolnica.

Na toj osnovi, Fond je saopštio da je po sopstvenoj inicijativi izvršio devet kontrola u vezi s naplatom sredstava u privatnom sektoru, ali nije otkriveno kakvi su bili rezultati tih kontrola.